Brojke ne lažu – izvoz raste, deficit se produbljuje

Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za 2024. godinu ukazuju na nastavak trenda rasta vrijednosti i izvoza i uvoza. Međutim, brži rast uvoza doveo je do daljnjeg povećanja minusa u robnoj razmjeni s inozemstvom i smanjenja postotka u kojem naš izvoz pokriva uvoz, postavljajući pitanja o strukturi i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Detaljni podaci objavljeni su u službenom priopćenju DZS-a.

Ključni pokazatelji: trgovinski minus i dalje raste

U 2024. godini, ukupan izvoz Republike Hrvatske iznosio je oko 24 milijarde eura, što predstavlja povećanje od približno milijardu eura, odnosno oko pet posto, u usporedbi s 2023. godinom. Istovremeno, ukupan uvoz dosegnuo je vrijednost od oko 43 milijarde eura, povećavši se za oko tri milijarde eura ili približno osam posto u odnosu na prethodnu godinu.

Posljedično, minus u robnoj razmjeni s inozemstvom (trgovinski minus) u 2024. dosegnuo je oko 19 milijardi eura. To je povećanje od oko dvije milijarde eura ili približno 13 posto u odnosu na 2023. godinu. Zabrinjava i podatak o tome koliko izvoz pokriva uvoz. Taj je postotak u 2024. iznosio oko 56 posto, dok je godinu ranije bio oko 58 posto.

Hrvatska u kontekstu EU-ovih trendova

Prema privremenim podacima Eurostata, na razini cijele Europske unije uvoz robe u 2024. smanjen je za 3,4 posto, dok je izvoz robe porastao za 1,1 posto u odnosu na 2023. Zanimljiv je podatak o izvozu lijekova i farmaceutskih proizvoda iz EU-a, koji je u 2024. porastao za 13,5 posto, dosegnuvši 313,4 milijarde eura. Hrvatska prati taj trend, s rastom izvoza lijekova i farmaceutskih proizvoda od 13 posto u 2024. (na 1,3 milijarde eura). Za cijeli EU, kao i za Hrvatsku, Sjedinjene Američke Države bile su najistaknutije tržište za izvoz tih proizvoda izvan EU-a.

Sektorska analiza: Prerađivačka industrija i strojevi dominiraju

Najveći utjecaj na rast izvoza i uvoza u 2024. imala je prerađivačka industrija. Taj sektor činio je oko 85 posto ukupnog izvoza, zabilježivši rast od oko pet posto. U uvozu, prerađivačka industrija sudjelovala je s oko 87 posto, uz porast od približno devet posto.

Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), sektor strojeva i prijevoznih sredstava ostvario je najveće vrijednosti u hrvatskom izvozu i uvozu. Izvoz tog sektora u 2024. iznosio je oko šest milijardi eura, čineći približno 24 posto ukupnog izvoza. Uvoz strojeva i prijevoznih sredstava dosegnuo je oko 12 milijardi eura, s udjelom od oko 27 posto u ukupnom uvozu.

Trgovina s EU-om: Njemačka i Slovenija ostaju ključni partneri

Područje Europske unije ostaje najvažnije tržište za Hrvatsku. Robna razmjena s državama članicama EU-a u 2024. činila je oko 65 posto ukupnog hrvatskog izvoza, koji je u odnosu na 2023. porastao za oko jedan posto. Najznačajniji rast izvoza zabilježen je prema Sloveniji i Njemačkoj. Njemačka je i dalje zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe, s udjelom od oko 12 posto u ukupnom izvozu i rastom izvoza od oko dva posto.

S druge strane, uvoz iz država članica EU-a činio je oko 79 posto ukupnog uvoza u 2024. i porastao za oko 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najviše robe uvezeno je iz Njemačke (udio od oko 14 posto, rast uvoza od devet posto) te Slovenije.

Razmjena s trećim zemljama: izvoz raste, uvoz stabilan

Robna razmjena s trećim zemljama (izvan EU-a) u 2024. činila je oko 35 posto ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s prethodnom godinom porastao za značajnih 14 posto. Istodobno, uvoz iz trećih zemalja činio je oko 21 posto ukupnog uvoza i ostao na približno istoj razini kao u 2023. godini.

Najviše robe izvan EU-a izvezeno je u Bosnu i Hercegovinu, s udjelom od oko 11 posto u ukupnom izvozu i rastom od oko 17 posto. Kod uvoza izvan EU-a, najvažniji partner bila je Kina, s udjelom od oko tri posto u ukupnom hrvatskom uvozu i porastom uvoza za oko 13 posto.

Podaci DZS-a za 2024. godinu jasno pokazuju dinamičnost hrvatske robne razmjene s inozemstvom. Iako rast izvoza predstavlja pozitivan signal, brži rast uvoza i posljedično produbljivanje trgovinskog minusa te smanjenje postotka u kojem izvoz pokriva uvoz ostaju izazovi. Na njih će ekonomska politika morati pronaći odgovore kako bi se osigurala dugoročna održivost i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na međunarodnom tržištu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar