.webp){kind=icon}
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) u srpnju je nakon tri mjeseca pada porasla za 2,5 posto. No u kolovozu će taj rast vjerojatno biti puno slabiji ili čak negativan, smatra Ivan Dražetić, senior dealer iz investicijske kuće InterCapital.
OMF-ovima je u srpnju neto imovina porasla za 3,2 milijarde kuna, na 132,3 milijarde kuna, čime je prekinut trend pada njezine vrijednosti koji je trajao od travnja, pokazalo je u utorak izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). U travnju je vrijednost imovine OMF-ova pala za 717,8 milijuna kuna, u svibnju za 515,3 milijuna kuna, a u lipnju za 1,8 milijardi kuna.
U srpnju je i broj članova OMF-ova porastao za 7081. Ukupno je uplaćeno 713,1 milijun kuna neto doprinosa, dva posto više nego u lipnju, dok su isplate po zatvaranju osobnih računa bile 29,4 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. Uz te podatke, Dražetić objašnjava kako je rast neto imovine u velikoj mjeri posljedica pada prinosa na njemačku obveznicu desetogodišnjeg dospijeća.
Hanfa
"Prinosi na tu obveznicu pali su s 1,30 posto na oko 0,80 posto. Kada prinosi padaju, cijene obveznica rastu. Hrvatske obveznice, kojih mirovinski fondovi imaju više od 50 posto, pratile taj rast, a valja uzeti u obzir i da je prinos na njemačku desetogodišnju obveznicu benchmark za hrvatske obveznice ", naveo je analitičar.
Iako se njihov udio smanjio za 0,1 postotni bod u usporedbi s lipnjem, obveznice su u srpnju bile dominantan oblik ulaganja OMF-ova. Konkretnije, u strukturi OMF-ova bile su zastupljene s 85,5 milijardi kuna i udjelom od 64,6 posto.
"Prinos je od posljednjeg dana lipnja do posljednjeg dana srpnja pao s 1,40 na 0,68 posto. Dakle za 72 baznih bodova. To je podiglo cijene svih obveznica, a hrvatske su još zabilježile i kontrakciju spreada. Dakle cijene obveznica su jako lijepo porasle. Naravno, i uplate su igrale ulogu. Prinosi su se u međuvremenu vratili na 1,30 posto, što znači da će rast imovine mirovinskih fondova u kolovozu vjerojatno biti puno slabiji ili čak negativan", rekao je Dražetić.
Napomenuo je da se prinos na njemačku desetogodišnju obveznicu vratio na razine s kraja lipnja, ali da se spread na hrvatsku obveznicu nastavlja sužavati. Budući da je u srpnju rast cijena bio intenzivniji od tog pada, imovina se, kaže Dražetić, ne bi trebala vratiti na lipanjske razine.
