Kada je premijer Andrej Plenković prošle godine izjavio da Hrvati nikad nisu živjeli bolje, mnogi su u to sumnjali i pitali se – pa kako kad su plaće ispod europskog prosjeka, a cijene kao u Norveškoj? Ali ti nevjerni Tome gledaju preširoku sliku, što nikad nije dobro (za političare), a zanemaruju probrane podatke poput ovih koje mi donosimo.
Premijer Andrej Plenković zadovoljno zamišlja kako Hrvati tankaju do vrha | Bloomberg
Naime, ako gledamo kretanje cijene goriva u posljednjih deset godina i usporedimo ga s rastom prosječne neto plaće u istom razdoblju, ispada da benzin i dizel nikad nisu bili povoljniji. Dakle, premijer je bio u pravu.
Konkretno, prije deset godina, u svibnju 2015., prosječna plaća je prema Državnom zavodu za statistiku (DZS) iznosila 761 euro, a cijena benzina i dizela iznosila je 1,35 odnosno 1,24 eura. Drugim riječima, za prosječnu plaću mogli ste dobiti 563 litre benzina ili 613 litara dizela.
Čitaj više
Je li pohlepa države razlog što na benzinskim crpkama ne osjetimo pojeftinjenje nafte?
U Hrvatskoj državna davanja čine 42 posto cijene dizela i 47 posto benzina.
10.04.2025
Nafta jeftina, a gorivo skupo. Štern: Tu više nema ekonomske logike, samo špekulacije
"Korelacije cijena nafte i goriva više nema jer su burze divlje i špekulativne, tu više nema ekonomske logike", naglašava Štern.
07.04.2025
Cijena nafte tone, a u Hrvatskoj poskupljuje gorivo - Zašto?
Cijena barela Brenta i WTI-a tone, a benzin i dizel u Hrvatskoj od utorka skuplji za tri, odnosno dva eurocenta.
04.04.2025
Kolike su razlike u cijenama goriva u europskim državama?
Danska u travnju bilježi najviše cijene goriva, a Hrvatska je najskuplja u Adria regiji.
prije 8 sati
U iduće dvije godine, 2016. i 2017., kupovna moć nam je rasla pa smo dogurali do prosječne plaće od skoro 800 eura za koju se moglo uzeti oko 650 litara benzina ili preko 700 litara dizela.
Plaća se tempom od pedesetak eura godišnje povećavala sve 2022. godine, ali zbog oscilacija u cijeni goriva kupovna moć građana na benzinskim crpkama naveliko je varirala.
Tako smo 2018. i 2019. potonuli na 620 litara benzina i oko 650 litara dizela za mjesečnu zaradu, ali smo u 2020. zbog naglog pada cijena naftnih derivata (dizel je tada stajao 0,99 centa) strelovito skočili na 850 litara benzina ili 900 litara dizela za jednu plaću.
Već iduće godine, u svibnju 2021., zbog velikog rasta cijene derivata padamo na 690 litara benzina, odnosno 730 litara dizela za prosječnu mjesečnu plaću, a onda zbog velike potražnje nakon jenjavanja pandemije cijena nafte u 2022. leti na rekordne razine (preko 1,8 eura za benzin) što nam je devastiralo kupovnu moć pa smo za mjesečnu plaću mogli "natankati" tek 550 litara benzina ili 590 litara dizela.
U 2023. i 2024. godini rast prosječne plaće osjetno ubrzava, preko sto eura godišnje pa samim time jača i potrošačka snaga građana na crpkama, tim više što se i cijena goriva korigirala za pedesetak eurocenta. Za jednu plaću mogli smo dobiti preko 850 litara dizela ili preko 900 litara benzina.
U ovoj godini su plaće nažalost stagnirale, ali pomazila nas je cijena naftnih derivata koji je trenutno na vrlo niskim razinama pa tako za prosječnu plaću koja je u travnju ove godine po DZS-u iznosila 1323 eura početkom ovog svibnja možemo naliti oko 960 litara benzina i po prvi puta preko 1000 litara dizela.
Bilo bi lijepo kada bi pad cijene nafte potaknuo val snižavanja ostalih cijena jer su se njenim poskupljenjem pravdala velika poskupljenja prije par godina, no u to ne treba polagati prevelike nade. I dalje su tu isprike poput visoke cijene rada, razvedene obale, malog tržišta i tako dalje i tako bliže.
.webp){kind=icon}
