Cijena nafte tone, a u Hrvatskoj poskupljuje gorivo - Zašto?

Ekonomska panika koju sije Donald Trump svojim protekcionističkim mjerama utječe na cijeli svijet pa tako i na tržište nafte. Cijena sirove nafte Brent je od Trumpove najave carina na njegov tzv. Dan oslobođenja potonula sa 75 na oko 65 dolara po barelu, dok je barel WTI-a pao sa 72 na 61 dolar po barelu, s tendencijom daljnjeg pada.

S druge strane, najavljeno je da u Hrvatskoj od idućeg utorka poskupljuje gorivo. Eurosuper će biti skuplji za tri eurocenta, Eurodizel za dva, kao i plavi dizel.

Na prvi mah ovi podaci izazivaju bijes svima koji na benzinskim postajama ostavljaju pozamašne svote, ali treba imati strpljenja. I kod nas bi se trebalo osjetiti pojeftinjenje nafte, doduše uz nekoliko tjedana zakašnjenja.

Naime, naftne kompanija koje posluju na našem tržištu trguju na zatvorenoj platformi, kolokvijalno poznatoj kao Mediteransko tržište. Ono je najreferentnije za cijene u Hrvatskoj.

"Mediteransko tržište nafte na koje se najčešće oslanjaju hrvatske rafinerije i hrvatski maloprodajni naftaši, obično je cca 10-ak posto jeftinije od Brent nafte zbog sastava nafte, no većinom prati kretanje Brenta. Očekujemo tek u narednoj iteraciji odluke o cijenama naftnih derivate spuštanje cijene i to značajno s obzirom da se ovakva situacija vezana uz OPEC+ I carine neće zasigurno riješiti u narednim danima", ističu naši analitičari.  

Daju i detaljniji uvid u silnice koje pokreću svjetsko tržište nafte, uz spomenuti strah od recesije koji sije Trump iz Washingtona.

Jedan od najvažnijih faktora su interna natezanja u široj Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC+). Kratkoročno si u tom kartelu povećanjem proizvodnje pucaju u noge, kako bi na duži rok stabilizirali cijenu.

"Povećanjem proizvodnje nafte žele pojačati pritisak na članice koje proizvode van kvota. Većina OPEC+ članica niže cijene može izdržati, dok je ova mjera usmjerena na Irak i Kazahstan koji se uporno ne pridržavaju kvota proizvodnje. Saudijska Arabija kao najveći proizvođač želi ih nižim cijenama natjerati da smanje proizvodnju odnosno usklade s planom. Dodatno, uvođenje carina SAD-a na cijeli svijet i odgovor Kine ograničiti će gospodarski rast diljem svijeta, a samim time spustit će potražnju za naftom. Kina je tu ključna s obzirom da je najveći potrošač i uvoznik nafte te će uvelike ovisiti hoće li će i kad doći do nekakvog dogovora oko carina, jer ako ostanemo u ovakvoj geopolitičkoj konstelaciji, gospodarstva će patiti", elaboriraju iz našeg analitičkog tima.

Dakle, sve ukazuje na to da će u idućem razdoblju i hrvatski građani osjetiti benefite negativnih kretanja na globalnom tržištu nafte, ali Bloomberg Adria analitika upozorava da nema previše mjesta trijumfalizmu potrošača jer se iza pada cijena zapravo krije fobija od globalne recesije.

"Cijene nafte padaju i to će značiti niže troškove za prijevoznike i cijene robe, no ako sagledamo globalnu sliku, iza pada cijene nafte zapravo je strah od usporavanja, čak i recesije diljem svijeta. Pitanje je želimo li više cijene i solidan rast gospodarstva ili nižu cijenu nafte i recesiju", zaključuju naši analitičari.