Hrvatska industrija stradala zbog krize u inozemstvu

S nedavnom objavom statističkih podataka za prosinac postalo je jasno kako je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj i drugu godinu za redom bila u padu. U 2023. godini taj pad je možda bio tek simboličnih 0,1 posto, no lani je ubrzao na 2,4 posto.

I druge brojke dodatno razotkrivaju nezavidno stanje industrijskog sektora. Broj zaposlenih u industriji u protekle dvije godine porastao je za tek 700 radnika, a u pet godina za manje od pet tisuća. U prosincu 2024. proizvodnja je bila tek 2,3 posto viša od prosjeka cijele 2021. godine.

Bacili smo stoga pogled na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) kako bismo pokušali dobiti uvid gdje to točno domaća industrija štuca, škljoca, škripi, kašljuca i zastajkuje. Brojke, a i komentari koje smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore te Ministarstva gospodarstva, otkrivaju kako razloge za nepovoljnu situaciju u domaćoj industriji treba tražiti i izvan Hrvatske.

Najviše stradali sektori proizvoda koji se rade za inozemne naručitelje | Depositphotos

Anemična ekonomija naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera oslabila je njihovu inozemnu potražnju, a to je u dijelu hrvatskih industrijskih sektora poprilično srezalo aktivnost. Primjerice, proizvodnja odjeće je lani smanjena za 17 posto, a godinu prije za devet posto. Slično je bilo i u proizvodnji namještaja, a nezavidne brojke dolaze i iz nekih drugih industrijskih sektora poput proizvodnje tekstila, prerade drva, proizvodnje strojeva ili prerade metala.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) tumače kako "intermedijarni proizvodi čine najveći dio industrijske proizvodnje u Hrvatskoj" odnosno "trećina hrvatskih industrijskih proizvoda ugrađuje se u finalne proizvode drugdje". Kako je "Njemačka 2024., drugu godinu zaredom zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda, sasvim je logično da industrijska proizvodnja u Istočnoj Europi pa i u Hrvatskoj pada", poručuju.

Trgovinski partneri

Iz Ministarstva gospodarstva također dolaze poruke o slabosti naših najvećih trgovinskih partnera "o kojima ovisi velika većina naše industrije". Tamo navode kako je "u prvih deset mjeseci 2024. godine industrijska proizvodnja u Njemačkoj opala za 5 posto, u Austriji za 3,9 posto, u Mađarskoj za 3,5 posto, a u Italiji za 3,3 posto".

I dok se neki domaći industrijski sektori još i dobro drže – proizvodnja prehrambenih proizvoda je lani smanjena za samo 0,1 posto, a proizvodnja pića je porasla za 2,1 posto – kod drugih situacija nije daleko od alarmantne. Proizvodnja namještaja lani je smanjena za 10 posto i to nakon što je godinu prije pala za 14 posto.

U gospodarskoj komori kažu kako je "sektor drvne industrije zbog pada građevinskih investicija i narudžbi iz Njemačke i Italije posebno pogođen u području proizvodnje sastavljanog parketa i građevinske stolarije te namještaja". Iz Ministarstva su složni i poručuju kako je "pad proizvodnje namještaja posljedica smanjene potražnje od (...) glavnih trgovinskih partnera, prvenstveno Italije, Njemačke i Austrije".

Neki od najvećih domaćih igrača u proizvodnji namještaja su bjelovarsko-zaprešićka grupa Prima, preloški Hilding Anders te Promming iz Čakovca i Conty plus iz Lučkog. No trebat će pričekati još koji tjedan do objave financijskih rezultata za 2024. kako bi se vidjelo je li stradalo njihovo poslovanje ili se tržišni stolac izmaknuo nekim manjim igračima.

Nastavak agonije

Nastavak Varteksove agonije - iz varaždinske tvornice su ovih dana poručili kako će prekinuti proizvodnju - simbol je situacije u tekstilno-modnom sektoru. Proizvodnja odjeće lani je smanjena 17 posto, tekstila šest posto, a kože i srodnih proizvoda 15 posto. U HGK tumače kako to "reflektira radno intenzivni karakter ovih sektora te izazove s cjenovnom konkurencijom u odnosu na proizvođače iz jeftinijih jurisdikcija".

U Ministarstvu gospodarstva dodatno pojašnjavaju kako se radi, prije svega, o izlasku s tržišta i propasti "poznatih svjetskih brendova za koje su domaće tvrtke obavljale tzv. lohn poslove". Taj "gubitak poslovanja s inozemnim naručiteljima ostavio je domaće proizvođače bez značajnih ugovora, a domaće tržište, koje je relativno malo, nije bilo u mogućnosti apsorbirati kapacitete koji su se oslobodili", dodaju.

Među najpogođenijim djelatnostima je proizvodnja namještaja | Depositphotos

 

Lani je došlo i do smanjenja proizvodnje metala za 10 posto, te pada od 15 posto u proizvodnji strojeva i uređaja. Proizvodnja metala čini relativno mali udio u ukupnoj proizvodnji i uvelike ovisi o jednom ključnom proizvođaču kojeg je također pogodio pad inozemne potražnje, poručuju iz Ministarstva. A "pad u proizvodnji strojeva i uređaja posljedica je izlaska jednog proizvođača s tržišta, uslijed smanjenja potražnje s ukrajinskog tržišta zbog trenutne krizne situacije", dodaju.

Da je domaća industrijska stagnacija dijelom rezultat pada aktivnosti naših važnih vanjskotrgovinskih partnera potvrđuju i podaci o izvozu. U prvih deset mjeseci 2024. vrijednost ukupnog robnog izvoza porasla je četiri posto.

Slabljenje potražnje

No izvoz u Europsku uniju porastao je 0,4 posto, a pojedinačno u Njemačku 1,2 posto, Sloveniju 1,9 posto, dok je izvoz u Italiju smanjen za 2,4 posto, a u Austriju za 3,7 posto. Kako te brojke pokazuju kretanje vrijednosti izvoza treba ih promatrati imajući u vidu i inflaciju koja nije bila baš nezamjetna.

Posustajanje industrijske aktivnosti u Hrvatskoj nije rezultat samo slabljenja inozemne potražnje, nego razloge za dio pada treba tražiti i u domaćim uvjetima poslovanja. Najviše se to odnosi na opskrbu električnom energijom, plinom i parom. U tom sektoru je lani aktivnost smanjena za osam posto, a "pad proizvodnje električne energije prvenstveno je posljedica nepovoljnih hidroloških uvjeta", poručuju iz Ministarstva gospodarstva.

U nadi kako nije sve tako crno pokušali smo pronaći domaći industrijski sektor koji je u protekle dvije godine ostvarivao rast, no to nije lako. Proizvodnja računala i elektroničkih proizvoda je lani porasla za impresivnih 17 posto, no godinu prije je ostvarila pad od 12 posto. Jedinom kakvo-takvom iznimkom mogla bi se proglasiti proizvodnja električne opreme koja je 2023. porasla za 23 posto, a lani nastavila rasti po stopi od tri posto.

Slabe prognoze za ekonomsku aktivnost u Europskoj uniji ne ulijevaju nadu za bolje dane domaće industrije. Prema prognozama Europske komisije objavljenim lani u studenom ove se godine očekuje gospodarski rast u Europskoj uniji od 1,5 posto. Hrvatska se posljednjih godina relativno uspješno izdvajala iznad prosjeka, no rast nam počiva najviše na potrošnji i novcu koji dobivamo iz europskih fondova.

Kontinuitet industrijske politike

Iz HGK poručuju kako nam je potreban "dugoročni konsenzus i kontinuitet u vođenju industrijske politike. Turbulentna zbivanja posljednjih godina naglašavaju važnost strateškog planiranja, ali onoga koje je dinamično i prilagodljivo. Gospodarstvo pokazuje rast i imamo priliku za jačanje industrije". Dodaju i kako se pogrešno fokusirati na pitanje udjela industrije, već se trebamo "baviti povećanjem produktivnosti uz podizanje i kompetencija radne snage i unaprjeđenje tehnologije" uz adresiranje poslovne klime "gdje su važne stavke administrativna i regulatorna složenost te porezna politika, kao i razvoj potrebne infrastrukture".

Kad je u pitanju ovisnost domaćeg gospodarstva o turizmu poručuju da je nevažno radi li se o turizmu ili nekoj drugoj grani ekonomije, no "moramo diverzificirati", odnosno imperativ nam mora biti snažnija orijentacija na proizvodne industrije". Bitno je imati raznovrsnu industrijsku bazu, dodaju, jer s "kvalitetnom industrijskom bazom možete izravno sudjelovati u razvoju novih tehnologija u domenama poput zelenih i digitalnih tehnologija te postupno stvarati uvjete za otvaranje više visoko plaćenih poslova".

Tmurno vrijeme nad njemačkom industrijom donijelo je kišu i nad hrvatsku | Krisztian Bocsi/Bloomberg

 

Ministarstvo gospodarstva upitali smo za konkretne poteze koji bi bili usmjereni u poticanje proizvodnje. Tvrde kako kroz domaće i inozemne potpore poduzetnicima osiguravaju sredstva za modernizaciju proizvodnje, istraživanja i razvoj te inovacije. Dodaju kako se njihove mjere fokusiraju na olakšavanje pristupa financijskim potporama, a posebno ističu promjene u regulativi koja se bavi istraživanjem i razvojem. Smatraju da se tako "otvaraju vrata za rješavanje ključnih društvenih izazova putem inovacija i tehnološkog napretka", a radi toga očekuju i rast produktivnosti u industriji.

Zvuči ambiciozno, a kako domaći industrijski sektor zapošljava četvrt milijuna radnika, bilo bi dobro da mjere pokažu rezultate. Posebno u okružju u kojem rast aktivnosti u turizmu itekako posustaje. Na kraju krajeva, čini se da ipak treba negdje zaraditi novac kako bi se moglo otići i na odmor.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar