Burzovni rast unatoč krizama: kako Kina prkosi vlastitim problemima

Prije nekoliko dana na portalu South China Morning Post objavljen je članak s naslovom "Dok kinesko stanovništvo opada, tristo tisuća robota održava tvornice u pogonu". U članku autori nastoje istaknuti dvije stvari koje u velikoj mjeri sažimaju prednosti i poteškoće kineskog gospodarstva, odnosno šire gledano – njezina razvojnog modela.

S jedne strane, Narodna Republika Kina može se pohvaliti najvećim brojem industrijskih robota na svijetu, što odražava njezin impresivan tehnološki napredak. U kineskim tvornicama već rade više od dvije milijarde robota, a prema najnovijem izvješću Međunarodne federacije za robotiku, više od polovice od 542 tisuće novih robota instaliranih prošle godine završilo je upravo u kineskim pogonima.

No, članak istodobno upozorava i na problem koji, prema autorima izvješća China’s Economic Transition: Debt, Demography, Deglobalization, and Scenarios for 2035 Dinnyju McMahonu i Andrewu Polki, predstavlja jedan od triju glavnih izazova s kojima će se Kina morati suočiti u budućnosti. Uz iznadprosječnu zaduženost zemlje i širu deglobalizaciju potaknutu trgovinskim ratom Donalda Trumpa, azijskog diva muči i negativna demografska slika.

Kina se, između ostalog i zbog restriktivne politike, od 2022. godine suočava s padom broja stanovnika. Prošle se godine prirodni prirast smanjio za čak 1,39 milijuna ljudi, što, naravno, dodatno pojačava pritiske na gospodarski rast jer manjak radno aktivnog stanovništva zemlju tjera na traženje alternativa – to jest, robota. "Peking se pokušava preusmjeriti prema novom modelu rasta", zaključuju autori analize CSIS-a, dodajući kako je pitanje kakav će taj model biti jedno od velikih pitanja našeg vremena.

Od sistemskih problema do rekorda

No dok se drugo najveće gospodarstvo svijeta pita kako dalje i istodobno suočava sa smanjenjem radne snage, nezaposlenošću mladih, slabom domaćom potrošnjom, deflacijom, golemim državnim dugom koji je često "skriven" u bilancama lokalnih vlasti, te prije svega s izazovima državnog kapitalizma, čiji je simptom već pet godina trajna kriza nekretnina, a u novije vrijeme i tzv. involucija – kineska tržišta kapitala od prošle jeseni doživljavaju renesansu.

Što se to dogodilo prošlog rujna da je referentni indeks Shanghai Composite u godinu dana porastao čak 40 posto? Za usporedbu, američki S&P 500 u protekloj je godini porastao nešto više od 18 posto, dok je europski STOXX Europe 600 ostvario rast od 9,6 posto.

Što je bio okidač?

"Prije otprilike godinu dana Kina je započela niz poticajnih mjera, kako monetarnih tako i fiskalnih, koje su stvorile odgovarajuće temelje za ponovni rast dionica", opisuje uvjete za meteorski uspon kineske burze Matej Gosar, upravitelj imovine u NLB Skladovima.

Tada je svjetska zvijezda financijske industrije, David Tepper iz hedge fonda Appaloosa Management, izrekao poznate riječi: "Kupujte sve što je kinesko". 

Preduvjete za uzlet tržišta kapitala stvorio je ustaljeni obrazac fiskalne i monetarne intervencije središnje vlade, odnosno tamošnje središnje banke, koji se ponavlja posljednjih nekoliko godina. Njome kinesko vodstvo u drugoj polovici godine nastoji ostvariti na početku postavljen cilj rasta, čime političkim elitama osigurava legitimnost jednostranačkog sustava. Tako je bilo i prošle godine, kada su središnji bankari snizili kamatne stope i obvezne rezerve banaka. Svoje su pridonijele i mjere financijskih regulatora, koje su poduzećima olakšale otkup vlastitih dionica.

 

"No bio je potreban i okidač rasta", dodaje Gosar. Taj je došao krajem godine, kada je svijet zapanjio chatbot tvrtke DeepSeek, koji je s daleko manjim tehnološkim i financijskim ulaganjima bez problema konkurirao američkoj umjetnoj inteligenciji (AI) tehnoloških divova poput Googlea i popularnih startupova poput OpenAI-ja.

Kineski chatbot pokazao je da tvrtke s Dalekog istoka, "unatoč tehnološkom zaostatku i manjim razvojnim sredstvima za AI, mogu postići rezultate usporedive s američkim kompanijama", dodaje analitičar. Uz to, vrijedi napomenuti da Kina, u usporedbi sa SAD-om, znatno uspješnije provodi praktičnu integraciju umjetne inteligencije u proizvode, što izravno utječe na poslovanje poduzeća.

Prošlog je mjeseca indeks Shanghai Composite prvi put u deset godina premašio 3.800 bodova, prenosi Bloomberg. Unatoč rastu, on je još uvijek daleko od euforije iz 2015. godine, kada je indeks dosegnuo 5.166 bodova prije nego što je balon puknuo.

Bloomberg

Uloga geopolitike

Dok je država poticajnim mjerama pripremila teren, a DeepSeek odigrao ulogu okidača, za nastavak trenda pobrinula se – geopolitika.

 

 

Prvo je u svibnju kratkotrajni rat između Indije i Pakistana skrenuo pozornost na sposobnosti kineskog naoružanja. Pakistansko zrakoplovstvo, opremljeno kineskim borbenim avionima J-10, ostvarilo je zapaženu pobjedu u sukobu s modernim francuskim Rafaleima koje koristi Indija. To je, s jedne strane, pokazatelj razvijenosti kineske vojne industrije, a s druge odraz tehnološke naprednosti njezine obrambene industrije, koja čini važan dio šireg gospodarstva.

"Dionice kineskih proizvođača oružja dio su takozvanog 'strateškog kapitalizma'", objašnjava predavač ekonomije Rok Spruk, "u kojem ratni rizik ili sukob – kao što se pokazalo u slučaju posredne kineske uloge u sukobu Indije i Pakistana – potiče financijska očekivanja". 

Dodatni poticaj donijela je i rujanska vojna parada povodom 80. obljetnice japanskog poraza, na kojoj je predsjednik Xi Jinping ugostio ruskog kolegu Vladimira Putina i s ponosom mu pokazao najmoderniju vojnu tehnologiju – od hipersoničnih projektila do pametnih dronova potpomognutih umjetnom inteligencijom. Indeks košarice kineskih obrambenih tvrtki koji prati Goldman Sachs tako je od siječnja do rujna porastao za 44 posto.

Bloomberg

Drugi čimbenik koji podržava ovogodišnji rast kineske burze povezan je s prvim, budući da se odnosi na jačanje kineske samodostatnosti u području naprednih čipova potrebnih za razvoj umjetne inteligencije. Kao što je već pisano, riječ je o reakciji na višegodišnje pokušaje ograničavanja kineskog tehnološkog razvoja i istraživanja putem restrikcija izvoza američke visokotehnološke opreme. No, kako je pokazala Trumpova "gesta dobre volje" – kada je američka vlada u kolovozu prvo dopustila izvoz Nvidijinih i AMD-ovih čipova u Kinu, a potom je pekinška vlada svega nekoliko dana kasnije obeshrabrila njihovu upotrebu i na kraju je ograničila – ta strategija ima suprotan učinak.

"Ograničenja pristupa naprednim čipovima i tehnologijama mogu usporiti razvoj nekih strateških sektora, poput superračunalstva i umjetne inteligencije, ali ne mogu potpuno zaustaviti domaći razvoj", istaknuo je Sašo Šmigić, član uprave Generali Investmentsa, komentirajući američki pristup. "Najnoviji poticaj rastu dionica kineskog tehnološkog sektora došao je nakon navoda da je kineski regulator naložio tvrtkama da prestanu kupovati Nvidijine čipove i otkažu postojeće narudžbe", dodaje Gosar.

 

Kina se, u nastojanju da osigura tehnološku autonomiju u uvjetima ograničenja, snažno oslonila na domaće tehnološke tvrtke. Rast burzovnih indeksa sada pogone upravo proizvođači čipova poput Huaweija, SMIC-a i Xiaomija. Iako mnoge od tih kompanija, poput Huaweija, uopće nisu izlistane na burzi, ipak pridonose povećanju potražnje za dionicama tehnološkog sektora.

Među zvijezdama tržišta svakako je tvrtka Cambricon, proizvođač čipova. Dionica te kompanije, koja se smatra kineskim pandanom Nvidiji i glavnim Huawei­jevim suparnikom u kineskoj AI utrci, od početka trgovinskog rata sa SAD-om i preusmjeravanja domaćih potrošača poskupjela je čak 93 posto. Prema podacima terminala Bloomberg, dionica je prošlog mjeseca nekoliko dana bila najskuplja na tržištima kontinentalne Kine (ne računajući Hong Kong), nakon što je tvrtka u prvoj polovici godine zabilježila rekordan profit od 144 milijuna dolara.

"Očekivano povećanje potražnje za domaćim čipovima i s tim povezano dodatno ulaganje u njihov razvoj uzrokovalo je snažan rast kineskih tehnoloških dionica", kaže Gosar. No upravitelj upozorava na pretjerani optimizam, jer će "volatilnost cijena dionica kineskih proizvođača čipova vrlo vjerojatno ostati visoka".

Depositphotos

Upozoravajući znakovi

Zabrinjava i rastući udio kupnji financiranih polugom, što podsjeća na razdoblje neposredno prije pucanja balona 2015. godine. Udio dionica kupljenih zaduživanjem, prema podacima Bloomberga, prošlog je tjedna dosegnuo najvišu razinu od tada i sada je udaljen svega 10 posto od rekorda. "Potrebni su visok stupanj opreza i pažljiv odabir onih kompanija koje imaju dokazanu putanju rasta prihoda i stvaraju pozitivan novčani tok", ističe Gosar.

Da se burzovni bik pretvara u balon poput onog iz 2015., očito zabrinjava i regulatore. Oni su početkom jeseni pozvali banke da budu oprezne pri zlouporabi drugih vrsta kredita za kupnju dionica. Velik dio euforije pripisuje se i utjecaju društvenih mreža, budući da su vlasti upozorile platforme da paze na zavaravajuće objave o rastu burzovnih indeksa.

No, rast burze se, na žalost državnog vrha, ne prelijeva u gospodarski rast. Deflacija ostaje čvrsto ukorijenjena, jer cijene tvorničkih proizvoda padaju već tri godine zaredom. Gospodarsko usporavanje realna je mogućnost ako se izvoz prema SAD-u smanji, a kriza na tržištu nekretnina nastavi. Ipak, čak i u tom scenariju može se pronaći tračak optimizma: što se više udaljava zacrtani cilj od pet posto rasta, to će vlada biti prisiljenija na labaviju fiskalnu i monetarnu politiku.

Rast s potencijalom

Razumijevanje uloge financijskih tržišta u Kini bitno se razlikuje od zapadnog poimanja, što je i razlog zbog kojeg su strani ulagači oprezni pri ulasku na to tržište. Kako je za Bloomberg Adria izjavio profesor Zheng Changzhong, direktor Centra za partijski i državni razvoj na sveučilištu Fudan, burza je "u službi" realnog sektora.

"Kinesko vodstvo još od reformskog razdoblja ulogu tržišta dionica i financijske industrije općenito vidi kao potporu sektoru realne ekonomije. Po mojoj procjeni, takvo će se shvaćanje te uloge nastaviti i ubuduće", rekao je, pritom naglasivši da država neprestano nastoji "kontrolirati, odnosno ograničiti rizike".

Prema pisanju CNBC-ja, izravna strana ulaganja (FDI) prošle su se godine, s rekordnih priljeva od 334 milijarde dolara u 2021., smanjila na odljev od gotovo 154 milijarde dolara. To je najniža razina u više od dva desetljeća, što pokazuje da su strani investitori svoj kapital preusmjerili drugdje.

Kineski burzovni optimizam, dakle, ima domaće podrijetlo, što je iznenađujuće s obzirom na nepovoljne ekonomske i geopolitičke okolnosti. Broj malih ulagača koji svoje rekordno visoke uštede (u kojima je više od 30 posto imovine kućanstava) preusmjeravaju u dionice raste među Kinezima. Razbuktali burzovni bik potvrđuje podatak koji navodi The Economist – broj novih računa za trgovanje dionicama u Kini do kraja rujna premašio je 30 milijuna.

I domaći i strani ulagači na kineskom su se tržištu u prošlosti već više puta opekli, no promatrači smatraju da su ulaganja u tehnološku samodostatnost i umjetnu inteligenciju, zajedno s fiskalnim i monetarnim mjerama te nastojanjima vlasti da ublaže cjenovni rat u ključnim industrijskim sektorima, dovoljno snažni katalizatori za održavanje pozitivnog trenda. "Uvjereni smo da ovaj rast ima potencijal", izjavio je za Bloomberg Wang Huan, upravitelj fondova u tvrtki Shanghai Zige Investment Management.