.webp){kind=icon}
Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je dosegnula 12,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu. Inflacija je dodatno ubrzala u odnosu na lipanj kad je iznosila 12,1 posto. Na mjesečnoj razini inflacija je iznosila 0,4 posto, što je znatno manje u odnosu na lipanj kad je iznosila 1,1 posto.
Za nastavak rasta prosječne razine cijena u Hrvatskoj najviše su zaslužne cijene hrane i bezalkoholnih pića, prijevoza, te stanovanja i komunalija, objašnjavaju statističari DZS-a. Prema glavnim skupinama roba i usluga, na godišnjoj razini najviše su porasle cijene prijevoza, i to za 19,2 posto, hrane i bezalkoholnih pića, za 18,3 posto, usluga u restoranima i hotelima, za 16,8 posto, kao i namještaja i opreme za kuću koji su poskupjeli za 14,1 posto.
Stanovanje i komunalije su u godinu dana poskupjeli za 9,7 posto, no njihov udio u ukupnoj inflaciji raste zbog visokog udjela koji ti troškovi imaju u prosječnoj potrošnji.
U zahtjevnoj situaciji u koju visoke cijene i inflacija bacaju potrošače, tek mala utjeha možda bi mogle biti cijene komunikacija koje su u prosjeku u proteklih godinu dana snižene za 1,1 posto. Požele li građani svoje probleme sa skupoćom života poslovično utopiti u alkoholu, zahvalno će zvučati i informacija da su cijene duhana i alkoholnih pića u srpnju bile tek 3,2 posto više nego prije godinu dana.
Među robama i uslugama koji također odskaču od općeg trenda su obrazovanje, gdje su cijene u godinu dana porasle tek 0,7 posto, a u posljednjih mjesec dana čak i pojeftinile za simboličnih 0,1 posto. Zdravstvene usluge su također u prosjeku poskupjele tek 1,9 posto u posljednjih godinu dana, a i cijene odjeće i obuće su u istom razdoblju porasle 5,5 posto, dok su u mjesec dana čak skliznule impresivnih 14,4 posto.
Iz Hrvatske narodne banke navode da se inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji je usklađen na razini Europske unije te omogućuje usporedivost potrošačkih cijena među zemljama članicama, u srpnju ubrzala na 12,7 posto, s 12,1 posto u lipnju. To je za 3,8 postotnih bodova više od stope inflacije u europodručju koja prema brzoj procjeni za srpanj iznosi 8,9 posto. Istovremeno, stopa temeljne inflacije (mjerena HIPC-om bez energije, hrane, pića i duhana) u srpnju u Hrvatskoj se ubrzala na 9,1 posto s 8,4 posto koliko je iznosila u lipnju te je za 5,1 postotni bod viša nego u europodručju gdje je bila 4 posto.
Očekivanja HNB-a
"Godišnja stopa inflacije prema kraju godine mogla bi se usporiti do razine od oko 10 posto, nakon čega bi u idućoj godini usporavanje moglo biti puno izraženije. Tome u prilog ide primjetno pojeftinjenje sirove nafte i velikog broja ostalih sirovina na svjetskim tržištima koje je započelo u drugom tromjesečju. Ako se takva kretanja nastave do kraja godine, u skladu s trenutnim cijenama na terminskim tržištima, prosječna inflacija bi u 2022. mogla iznositi 9,4 posto, a u 2023. godini 4,6 posto", navode iz HNB-a.
Napominju pritom da je i dalje je prisutna izrazita neizvjesnost u pogledu kretanja cijena hrane i energenata na svjetskim tržištima koja je uvelike povezana s budućim tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Ističu i da se na cijene ostalih dobara može dodatno preliti raniji porast cijena energije i drugih sirovina, a povoljna kretanja na tržištu rada i nedostatak kvalificirane radne snage u mnogim djelatnostima bi mogli potaknuti izrazitiji rast plaća od očekivanog te utjecati na jačanje domaćih troškovnih pritisaka na inflaciju.
Rizik od dodatnog rasta cijena predstavljaju i potencijalni intenzivniji zastoji u opskrbnim lancima, a ako inflacija nadmaši očekivanja u zemljama koje su najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri, mogući su novi inflacijski pritisci.
Za razliku od toga, navode iz HNB-a, izraženije usporavanje gospodarskog rasta od trenutnih očekivanja moglo bi pridonijeti bržem i intenzivnijem slabljenju inflacijskih pritisaka.
-- Tekst nadopunjen izjavama iz HNB-a
