Krajem lipnja ukupni depoziti kod poslovnih banaka dosegnuli su 383,3 milijarde kuna, što je porast od 4,9 posto u odnosu na kraj 2021. godine, objavljeno je u četvrtak u makroekonomskoj analizi Raiffeisenbanka.
Ukupni depoziti, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, ubrzali su rast treći mjesec za redom i na godišnjoj i na mjesečnoj razini. U odnosu na lipanj prošle godine, ukupni depoziti porasli su za 41,9 milijardi kuna ili 12,3 posto, dok je u odnosu na svibanj zabilježen rast od 3,4 posto.
Analitičari RBA-e navode kako je za to ponajviše zaslužan rast depozitnog novca koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu. Naime, na kraju lipnja depozitni novac dosegnuo je 162,9 milijardi kuna, tako čineći više od 42 posto ukupnih depozita.
Čitaj više
Madraci postali nepotrebni: U bankama Adria regije sve više depozita
Brojke iz pojedinih država pokazuju rast novca u bankama, što sugerira i rast ekonomija.
20.07.2022
Američka inflacija zahvaljujući cijenama goriva usporila brže od očekivanja
Srpanjska inflacija iznosila je 8,5 posto, niže od 9,1 posto zabilježenih u lipnju
10.08.2022
U borbi protiv inflacije Njemačka povećava neoporezivi dohodak
Udar visokih stopa inflacije na građane Nijemci će pokušati utišati podizanjem poreznog praga na dohodak i povećanjem dječjih doplataka.
10.08.2022
Ivan Dražetić iz Intercapitala o inflaciji: Moguće da je najgore iza nas
Posljednji objavljeni podaci najvjerojatnije su "vrhunac" potrošačke inflacije.
09.08.2022
U odnosu na kraj 2021. godine, depozitni novac porastao je za 10 milijardi kuna ili 6,5 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen snažan rast od 17,4 posto, odnosno 3,4 posto u usporedbi sa svibnjem.
"Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje više ne nude atraktivne povrate na oročenu štednju te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente", stoji u analizi.
Ističe se i da se ususret uvođenju eura prema kraju godine može očekivati priljev te vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune u euro.
Porasli su i ukupni štedni i oročeni depoziti čija je nominalna vrijednost iznosila 220,9 milijardi kuna, i to za 3,2 posto na mjesečnoj i 8,8 posto na godišnjoj razini.
Zanimljiv je podatak kako su kunski štedni i oročeni depoziti pali za 11,7 posto na godišnjoj razini, a valutni štedni i oročeni depoziti veći su za gotovo tri milijarde kuna ili 12,7 posto u odnosu na lipanj prošle godine, odnosno za 6,6 milijardi kuna u odnosu na svibanj.
"Najveći udio u valutnim štednim i oročenim depozitima čine kućanstva, odnosno sektor stanovništva (77,9 posto). Tečajna kretanja u međuvremenu su neznatno utjecala na kunski izraz ovih depozita budući da je na kraju promatranog razdoblja kuna u odnosu na euro blago oslabila na godišnjoj (0,49 posto) i ojačala na mjesečnoj razini (0,08 posto)", navodi se u analizi.