Razina novčanih depozita u bankama jedan je od indikatora stanja ekonomije neke države. Iako u odluci o držanju novca na bankovnom računu, štednom ili kakvom drugom, igraju i drugi razlozi, rast općenite razine depozita u bankama neke zemlje obično se povezuje gospodarskim rastom.
Analiza kretanja depozita u državama regije sugerira sve bolje stanje njihovih ekonomija, iako se u trenucima kad inflacija ubrzava, a građani muku muče s cijenama, možda tako ne čini. No, ako je suditi po sve većim iznosima depozita u bankama, koje bilježe sve zemlje u regiji, lokalno stanovništvo sve manje računa na madrace.
U posljednjih deset godina iznos depozita građana i kompanija u hrvatskim bankama porastao je za 40 posto, s 38,2 milijarde eura krajem 2011. na 53,1 milijarde krajem travnja ove godine. S obzirom na ostvareni gospodarski rast – hrvatski BDP je u tom razdoblju skočio s 44,8 na 57,3 milijarde eura – rast depozita je i očekivan.
No, u istom razdoblju došlo je do velike promjene u udjelima koje pojedine vrste depozita imaju u ukupnoj masi. S obzirom na tržište to nije neočekivano, i istovremeno služi kao odlična ilustracija kad tržište novca ostavlja posljedice na ponašanje građana i kompanija.
Krajem 2011. čak 77 posto depozita bilo je na oročenim računima. Tradicionalno, oročeni depoziti nosili su više kamate od onih po viđenju (á vista) i klijenti banaka su preferirali držati svoj novac na takvoj vrsti računa. Na tzv. transakcijskim računima, dakle tekućim i žiro računima, tada se nalazilo 15 posto ukupnih depozita, dok je ostatak bio u klasičnoj štednji.
Kako su kroz godine padale kamatne stope, općenito na tržištu novca pa tako i u bankama, sve manje građana je oročenu štednju vidjelo kao mjesto gdje bi na svoj novac mogli ostvariti barem kakvu takvu zaradu i sve manje njih je oročivalo depozite. Krajem travnja ove godine tako je na oročenoj štednji bilo samo 25 svih depozita. S druge strane, udio na transakcijskim računima povećao se na čak 70 posto, a klasična štednja je, od ionako malog udjela, još i smanjena.
Ovakav trend ide u prilog tvrdnji da građani, ali i kompanije, u Hrvatskoj nisu u posljednjih desetak godina uspjeli naći zamjenu za oročenu štednju. Potencijalno viši prinosi, od četiri ili pet posto, koliko je nekad iznosila kamatna stopa na oročenu štednju, danas nisu tako lako ostvarivi. Usprkos trudu financijske industrije da nagovore građane da svoj novac prebace, primjerice, u investicijske fondove ili neke druge oblike ulaganja, gdje bi kamata bila viša od jedva simbolične koliko dobiju na tekućim računima ili á vista štednji, to se izgleda nije ostvarilo.
Bloomberg
U Sloveniji je rast depozita također bio impresivan. Od 2007. do svibnja 2022. oni su se praktički udvostručili, a u svibnju su bili blizu 25 milijardi eura. Povećali su se i kao udio u BDP-u s 35,8 na oko 47 posto. Krajem svibnja ove godine masa depozita bila je za 5,3 posto viša nego u istom mjesecu lani. Prema pojašnjenjima Banke Slovenije, to je uglavnom rezultat isplata regresa, inače su depoziti ove godine na međugodišnjoj razini u padu.
Ipak, porast depozita stanovništva u svibnju predstavlja gotovo polovicu ukupnog porasta depozita stanovništva u ovoj godini, koji je iznosio ukupno 672 milijuna eura. Stoga se očekuje usporavanje rasta proisteklog tijekom pandemije. Postupna normalizacija gospodarskih prilika i povećanje osobne potrošnje već u drugoj polovici prošle godine znatno su pridonijeli brzom usporavanju rasta depozita stanovništva i nefinancijskih poduzeća, koje se nastavilo i u ovoj godini.
Usporavanje rasta depozita stanovništva prisutno je i u svim ostalim zemljama eurozone, a Slovenija se ubraja među one u kojima je u prošloj godini taj rast najviše usporio. U svibnju su smanjeni i depoziti nefinancijskih poduzeća, i to za 140 milijuna eura. Niži im je i međugodišnji rast, koji iznosi tri posto. Nefinancijske tvrtke ove su godine smanjile depozite kod banaka za 454 milijuna eura, ali tvrtke i dalje imaju visokih 8,5 milijardi eura depozita kod banaka.
Više faktora za rast
Rast kroz godine ostvaruje se i u Srbiji. Depoziti privrede i stanovništva kod banaka su od kraja 2015. porasli za čak 87 posto, pokazuju rezultati analize Bloomberg Adrije. Dok su na kraju 2015. oni iznosili oko 15,6 milijardi eura, taj iznos je na kraju travnja 2022. dosegnuo 29,2 milijarde, vidi se iz podataka našeg analitičkog tima. Kako na rast depozita može utjecati niz faktora, ovako značajna promjena povlači pitanje što je točno poguralo depozite naviše.
Do rasta depozita može doći uslijed ekonomskog rasta i povećanja prihoda stanovništva što im omogućava da više novca odvoje za štednju. Drugi par rukava u porastu depozita bi mogao biti relaksirana monetarna politika, kojoj su pribjegle svjetske centralne banke i Narodna banka Srbije (NBS).
Iz NBS-a navode da su na rast depozita utjecali i jedni i drugi faktori. "Privredni rast koji je Srbija postigla u prethodnih deset, a naročito u prethodnih pet godina svakako je imao pozitivan utjecaj", rekli su iz središnje banke, skrenuvši pažnju da je "na rast depozita svakako utjecao i period niskih kamatnih stopa na zaduživanje".
Kako je NBS od početka godine referentnu kamatnu stopu podigao za 175 baznih poena na 2,75 posto, postavlja se pitanje koji će faktori prevagnuti. S jedne strane, više kamatne stope u principu dovode do sporijeg ekonomskog rasta, što bi moglo dovesti i do smanjene likvidnosti te pada depozita. S druge strane, više kamatne stope znače i veću motiviranost stanovništva na štednju, što bi dovelo do povećanja iznosa depozita.
"Povećanje kamatnih stopa i smanjenje ponude novca uslijed smanjenja ekspanzivnosti monetarnih politika, moglo bi u određenoj mjeri usporiti privrednu aktivnost", rekli su iz NBS, ali dodali i da "zaoštravanje monetarnih uvjeta" uglavnom dovodi do "rasta depozita stanovništva zbog povećane atraktivnosti štednje". Srpska središnja banka ne očekuje izražene promjene u strukturi depozita, pogotovo u pogledu štednje i količine oročenih depozita.
U Bosni i Hercegovini kontinuitet stabilnog poslovanja vidi se kroz depozite, odnosno štednju građana, koji su, kao i drugdje, godinama kontinuirano rasli. Tako su oni 2015. godine iznosili 8,4 milijarde eura da bi do 2021. dosegnuli 14,2 milijarde. Depoziti su rasli i kao udio u BDP-u, te su se tako s 58 posto u 2015. godini povećali na 73 posto u svibnju ove godine.
Admir Buljubašić/Hina
Početak ruske invazije na Ukrajinu i uvođenje sankcija na Sberbanku uzrokovalo je panično podizanje novca iz ove, ali i drugih banaka zbog čega je tijekom veljače i ožujka ove godine došlo do pada depozita. Tako su ukupni depoziti s 14,2 milijarde eura, koliko su iznosili u siječnju, spali na 13,7 milijardi u ožujku. Oporavak je uslijedio tijekom svibnja kada su ukupni depoziti premašili siječanjski iznos te dosegnuli 14,3 milijarde eura.
Gledano po vrstama, u BiH dominiraju depoziti 'á vista' koji su u svibnju iznosili 9,7 milijardi eura, dok oročeni depoziti iznose 4,3 milijarde. Jedan od razloga ovakve strukture su i niske kamatne stope. Kada je riječ o prosječnoj kamatnoj stopi na oročene depozite, ona je u 2015. godini iznosila 2,13 posto, da bi do svibnja ove godine spala na 0,80 posto. Međutim, u skladu sa najavljenim rastom kamatnih stopa očekuje se da će u narednom razdoblju doći do rasta oročenih depozita.
Makedonija ima najmanje depozita i kao apsolutni iznos i kao postotak BDP-a u odnosu na ostale zemlje iz Adria regije. Analiza Bloomberg Adrije pokazuje kako je u svibnju ove godine u makedonskim bankama u štednim ulozima bilo 7,3 milijarde eura depozita. Građani su najvažniji deponenti u makedonskom bankarskom sektoru, a njihovi depoziti prema posljednjim dostupnim podacima za ožujak ove godine čine 67,1 posto svih depozita u zemlji.
Konkretno, od ukupne štednje u bankama dvije milijarde eura pripadaju tvrtkama, a više od pet milijardi su depoziti stanovništva. Ukupni depoziti iznose 63 posto BDP-a zemlje.
Tijekom ove godine depoziti su zabilježili pad od 3,1 posto u odnosu na prosinac prošle godine. Građani su u tom razdoblju povukli 63 milijuna eura, a poduzeća 173 milijuna eura, pokazuju podaci Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije (NBRM). Pad je posljedica smanjenja štednje poduzeća zbog poskupljenja energenata, što je drastično povećalo njihove troškove.
"U tom su razdoblju na kretanje depozita utjecali negativni učinci sukoba Rusije i Ukrajine, i poremećeni globalni lanci opskrbe, što je pridonijelo daljnjem rastu cijena primarnih proizvoda, posebice energije, što je dovelo do povećanja troškova domaćih poduzeća. Ta su kretanja bila najizraženija tijekom ožujka, no već u travnju i svibnju može se uočiti stabilizacija ukupnih depozita, dok depoziti stanovništva rastu", kazali su iz NBRM za Bloomberg Adria.
Očekivanja NBRM-a su da će do kraja ove godine depoziti imati godišnji rast od 5 posto, a u iduće dvije godine on bi se trebao ubrzati i dosegnuti prosječnih 7,5 posto, odnosno vratiti se na razinu iz 2021. godine kada su kao rezultat korona krize depoziti rasli brže nego prije.
Špekulacije o tečaju
No, glavni problem i NBRM-a i poslovnih banaka česte su špekulacije o tečaju denara, koje nanose materijalnu štetu, prije svega građanima.
"Tijekom ožujka dio građana je zbog psihičkog učinka povukao svoje depozite iz banaka. No, povučeni iznos nije bio velik, a učinak je bio kratkotrajan, tako da su već od travnja depoziti ponovno počeli rasti. "Narodna banka konstantno izlazi s jasnim stavom po ovim pitanjima, u pogledu štetnosti špekulacija i potrebe za objektivnim informiranjem javnosti", kazali su iz NBRM.
Očekivanja NBRM-a za nadolazeće razdoblje su da će kamatne stope na štednju porasti zbog mjera koje banka poduzima za suzbijanje inflacije, po uzoru na druge središnje banke. Prosječna godišnja kamata na depozite u svibnju ove godine iznosila je 0,67 posto, no novi depoziti već bilježe minimalni rast od 0,76 posto u odnosu na travanj, kada je počeo trend povećanja referentne kamatne stope središnje banke.
.webp){kind=icon}
