Snažan zamah domaćeg građevinarstva ne bi trebao posustati provedu li se svi planirani projekti za koje su izdane građevinske dozvole. Barem takvu nadu bude brojke o izdanim dozvolama u prvih sedam mjeseci ove godine. Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), broj građevinskih dozvola izdanih od početka godine do kraja srpnja bio je 4,9 posto viši nego u istom razdoblju lani.
Radi se o najviše izdanih dozvola u prvih sedam mjeseci neke godine barem još od 2010., pokazuje detaljnija statistika. Početkom prošlog desetljeća do kraja srpnja bi se izdalo nešto više od pet tisuća dozvola, da bi sa sredinom desetljeća ta brojka pala pa ponovo počela rasti prema kraju prošlog i s početkom ovog decenija. U posljednje tri godine izdaje ih se i više od šest tisuća, pa ih je ove godine bilo čak 6893. Samo u srpnju izdane su 924 dozvole, što je 19,4 posto više u odnosu na lanjski srpanj.
Ukupno se ove godine dosad izdanim dozvolama predviđa izgradnja 11,3 tisuće novih stanova s prosječnom korisnom površinom od 94,7 kvadratnih metara. U prethodne dvije godine ukupno su se u cijeloj godini izdale dozvole za građenje po oko 17,5 tisuća novih stanova. Te su brojke bile tri puta više u odnosu na sredinu prošlog desetljeća, no čini se da su još uvijek dosta daleko od potreba tržišta.
Uzmu li se u razmatranje grube brojke od dva milijuna stambenih jedinica i četiri milijuna stanovnika u Hrvatskoj te prosječan koristan vijek od 50 godina za stan, samo bismo za zamjenu stambenog fonda trebali graditi po 40 tisuća novih stanova godišnje. Čak i s dvostruko duljim korisnim vijekom stana, to je još uvijek 20 tisuća novih stanova u godini, a tu brojku nismo ostvarili već jako jako dugo.
Ukupna vrijednost građevinskih radova predviđenih izdanim građevinskim dozvolama do kraja srpnja ove godine procjenjuje se na 4,13 milijardi eura. Brojka dodatno potvrđuje nastavak rasta cijena u građevinarstvu i na tržištu nekretnina jer je za gotovo 10 posto viša nego u istom razdoblju lani.
DZS je nedavno objavio kako su cijene novih stanova u prvoj polovici ove godine bile 4,3 posto više nego u drugom dijelu prošle te 7,1 posto više nego u prvom. Na razini cijele države prosječna cijena kvadratnog metra novog stana u prvih je šest mjeseci bila 2.377 eura, a samo u Zagrebu čak 2.830 eura.
Građevinarstvo izravno u bruto domaćem proizvodu sudjeluje s oko pet posto, no njegovu važnost dodatno šire povezane usluge. Prema podacima DZS-a, od ukupno 1,49 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u srpnju, njih 123 tisuće, odnosno 8,3 posto, radilo je u građevinarstvu. Po tim brojkama građevinarstvo je zapošljavalo desetak tisuća više ljudi nego ugostiteljstvo.
Broj izdanih dozvola daje nadu da će se građevinski uzlet nastaviti, no sektor će se vjerojatno i dalje morati mučiti s nedostatkom radne snage, ali i visokim cijenama. U nedavnim najavama o uvođenju poreza na nekretnine pojavile su se i tvrdnje vlasti kako bi taj porez trebao donijeti i pad cijena nekretnina i najamnina. Počnu li se ostvarivati ti učinci, bit će zanimljivo vidjeti kako će to utjecati na građevinski sektor. Dotad, dozvola neće manjkati.
.webp){kind=icon}
