Budućnost hrvatskog tržišta rada u rukama je stranaca

Hrvatsko tržište rada i dalje je "vruće", nezaposlenost je rekordno niska, zaposlenost pak rekordno visoka, radnika nedostaje na sve strane, a sve to je plodno tlo za daljnji rast plaća.

Taj rast je, po podacima Državnom zavoda za statistiku (DZS) od utorka, za prosječnu neto plaću iznosio nominalnih 6,3, odnosno realnih 5,4 posto u odnosu na veljaču ove godine. Gledano u usporedbi s ožujkom 2023., plaće su nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto.

Konkretno, riječ je o iznosu od 1326 eura neto, odnosno 1834 eura bruto. Što se medijalne neto plaće tiče, ona je u ožujku iznosila 1086 eura.

"Rekordno nizak broj nezaposlenih od svega 90 tisuća u kombinaciji s rekordnim brojem zaposlenih od 1,69 milijuna ide u prilog daljnjem rastu plaća. Domaći bazen radne snage gotovo u potpunosti je iscrpljen emigracijom, demografskim problemima, ali i rastom gospodarstva što je posljedično povećalo potražnju za radnicima", pojašnjava Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.

Ponuda ni izbliza ne prati potražnju

Ističe kako od trenutno nezaposlenih 18 posto (oko 17 tisuća) njih prima neki oblik novčane naknade zbog izlaska iz radnog odnosa, što je također rekordno niska brojka.

Trenutno poslodavci samo preko HZZ-a traže 25 tisuća radnika, a to u kombinaciji s alternativnim načinima potražnje jasno ukazuje na veliku rupu koju već duže vrijeme popunjavaju strani radnici. Blažeković naglašava kako je u prva četiri mjeseca ove godine brojka zahtjeva za dozvolu za rad stranih radnika premašila 83 tisuće, što je na anualiziranoj bazi trenutno pet  posto više nego lani. 

Broj zaposlenih na godišnjoj razini u travnju rastao je za 3,2 posto potaknut nastavkom snažnog rasta sektora građevinarstva s 8,8 posto novozaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine. I ICT sektor daje svoj doprinos ukupnoj zaposlenosti i dodanoj vrijednosti gospodarstva s rastom broja zaposlenih za 3,7 posto, iako je to dvostruko niža stopa rasta nego ranijih godina.

Budućnost u rukama stranaca

"Budućnost tržišta rada u rukama je stranih radnika, pogotovo u sektorima s najnižim plaćama poput industrije, građevinarstva i trgovine. Ove godine vrlo vjerojatno ćemo premašiti brojku od 200 tisuća stranih radnika, što je u ukupnom broju zaposlenih već 12 posto. Zbog manjka radne snage pregovaračka moć radnika ostaje visoka unatoč usporavanju rasta inflacije, stoga vidimo daljnji nastavak realnog rasta plaća i u nastavku ove godine", poručuje Blažeković, a detaljne prognoze našeg istraživačkog tima možete pročitati u njihovoj velikoj analizi regionalnog tržišta rada.

Blažeković zaključuje kako radno intenzivne industrije osjećaju pritisak rasta plaća (i minimalne plaće), što bi u konačnici opet moglo rezultirati višim cijenama različitih vrsta roba, no u nešto manjem obujmu nego zadnje dvije godine, s obzirom na to da su se ostali ulazni troškovi ipak vratili na normalnije razine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar