.webp){kind=icon}
Potražnja na tržištu rada mjerena OVI indeksom i u travnju je bila niža nego prije godinu dana, objavio je u petak Ekonomski institut Zagreb (EIZG). Nakon minusa od 8,4 posto u ožujku, pad je u travnju ponešto usporen na negativnih 5,4 posto, pokazuju najnoviji podaci. EIZG izračunava OVI indeks u suradnji s portalom MojPosao, a izrađuje se "jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa" objavljenih na tom portalu.
"Desezonirane vrijednosti upućuju na to da je u odnosu na prethodni mjesec potražnja za radom porasla za 1,3 posto, ali od početka ove godine indeks je ukupno ipak u padu", i to za 2,7 posto, ističu na Ekonomskom institutu. Tamo dodaju i kako će se morati pričekati podaci barem još za svibanj kako bi se "s većom sigurnošću" mogli komentirati signali s tržišta rada i njihov utjecaj na ekonomski rast.
Posljednje dostupne brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je broj zaposlenih u pravnim osobama krajem ožujka ove godine bio 2,8 posto viši nego godinu prije. Među sektorima koji su u posljednjih godinu dana dosta povećali broj zaposlenih ističu se građevinarstvo s rastom od desetak posto te ugostiteljstvo i poslovanje s nekretninama s porastima od po 8,4 posto. S druge strane, pad od 1,6 posto zabilježen je u financijskom sektoru.
S Ekonomskog instituta ističu kako je pet najtraženijih zanimanja u travnju isto kao i lani. Najviše se traže prodavači, konobari, kuhari, vozači i skladištari. Ističu i kako su programeri na ljestvici najtraženijih zanimanja pali za šest mjesta, s 19. na 25., kao i poslovi u financijama koji su s 15. pali na 21. mjesto. "Na istoj ljestvici su se najviše popela zanimanja farmaceut i kozmetičar koji su se pomaknuli za šest mjesta gore, u slučaju farmaceuta s 29. na 23. mjesto, a kozmetičara s 26. na 20. mjesto", preciziraju u institutu.
Južni Jadran je jedina regija koja je u travnju imala pozitivan doprinos stopi rasta oglasa i gdje je zabilježen godišnji rast broja oglasa od tri posto, i to zahvaljujući potražnji za ugostiteljskim zanimanjima. Na Institutu dodaju i kako raste broj oglasa u kojima se nudi posao na neodređeno vrijeme nauštrb oglasa u kojima se nudi posao na određeno.
Najnovije brojke s tržišta rada Europske unije u petak je objavio i Eurostat. Stopa nezaposlenosti u Uniji smanjila se sa 6,1 posto u veljači na šest posto u ožujku. Prema istom izvoru, u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti u ožujku bila 5,9 posto, nepromijenjena u odnosu na veljaču, te nešto niža nego u ožujku lani kad je bila 6,2 posto. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj trenutno se kreće oko 100 tisuća, obznanjuje Eurostat.
Podaci DZS-a pak pokazuju kako je stopa nezaposlenosti u ožujku u Hrvatskoj bila 6,2 posto, za pola postotka niže nego u veljači, a nezaposlenih je bilo 109 tisuća. Lani ih je u ožujku bilo 112 tisuća, a nezaposlenost je bila 6,5 posto. Do razlike u brojkama između Eurostata i DZS-a dolazi zbog različitih metodologija izračuna. DZS se za brojke o broju nezaposlenih poziva na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Među državama članicama Unije najviša nezaposlenost muči Španjolsku gdje je 11,7 posto te Grčku sa stopom od 10,2 posto. Najnižu stopu imaju Češka i Poljska, po 2,9 posto, te Slovenija s 3,1 posto.
