Poslovno carstvo braće Pivac izraslo je u pravu velesilu na domaćem tržištu mesa, a razmjere dominacije najbolje otkriva podatak da su među prvih pet najvećih kompanija za proizvodnju i preradu mesa čak tri u njihovom vlasništvu.
Na prvom mjestu po prihodima u 2023. je Mesna industrija braća Pivac, a karlovački PPK i Čakovečka Vajda koji su u također u sastavu grupe Pivac, nalaze se na trećem i petom mjestu. Zajedno su te tri kompanije lani uprihodile preko 720 milijuna eura.
Pridodamo li tome još oko 175 milijuna eura prihoda Kraša i turističke kompanije Sol Tourism koje su također u vlasništvu Pivaca te akvizicijske ambicije koje stalno pokazuju (ovaj put kroz još uvijek službeno nepotvrđenu kupnju slovenskih Celjskih mesnina), polako, ali sigurno se bližimo brojki od milijardu eura.
Čitaj više
Vrgorački mesari šire se izvan Hrvatske, braća Pivac kupuju Celjske mesnine?
Za Celjske mesnine zainteresirana je domaća kompanija Mesna industrija braća Pivac iz Vrgorca.
10.05.2024
Analiza BBA: Regija ovisna o uvozu mesa, u Hrvatskoj će cijene nastaviti rasti
Uvoz mesa uglavnom dolazi iz zemalja EU-a, a izvoz je koncentiran unutar regije i susjednih zemalja.
13.05.2024
Globalne cijene hrane uslijed poskupljenja mesa blago porasle
Cijene žitarica su u travnju na mjesečnoj razini porasle za 0,3 posto, dok su u usporedbi s travnjem lani niže za 18,3 posto.
06.05.2024
Naravno, moramo spomenuti i da Pivci imaju oko šest posto vlasništva Podravke čija se tržišna kapitalizacija procjenjuje na 1,1 milijardu eura, a ozbiljno su uložili i u Span te Croatia osiguranje.
No, vratimo se našoj ljestvici najvećih u mesnoj industriji. Kao što smo već spomenuli, na prvom mjestu prema podacima s Infobiza je Mesna industrija braća Pivac s 334 milijuna eura prihoda i 9,2 milijuna eura dobiti. Prihodi su im skočili za 16 posto, a dobit pala za isti iznos. Broj zaposlenih je porastao na gotovo 1200, a prosječna plaća radnika je lani iznosila 980 eura.
Drugu poziciju drži PIK Vrbovec s 327 milijuna eura prihoda i gubitkom od 5,6 milijuna. Blago im je pao i broj zaposlenih, na nešto iznad 1700 ljudi kojima su prosječna mjesečna primanja u 2023. bila 850 eura.
Treća tvrtka na listi je karlovački PPK s 289 milijuna eura prihoda (17 posto više nego 2022.) i rastom dobiti za čak 50 posto, na 12,9 milijuna eura. Broj zaposlenih je stagnirao na oko 620, a prosječna plaća im je lani narasla za 16 posto, na 930 eura.
Četvrto mjesto ljestvice najvećih drži Gavrilović sa 103 milijuna prihoda, što je rast od 10 posto u odnosu na 2022., ali im se dobit strmoglavila sa 4,2 milijuna eura na samo 24.100 eura. Smanjivao se i broj zaposlenih kojima je prosječna plaća narasla za osam posto, na 960 eura.
Na petom mjestu je čakovečka Vajda s 98 milijuna eura prihoda (10 posto više nego 2022.) i dobiti od 2,1 milijuna eura (pad od devet posto u usporedbi s 2022.). broj radnika im je rastao za devet posto, na 310 ljudi, ali su im prosječna primanja potonula preko šest posto, na nešto manje od 900 eura.
Šesto mjesto je pripalo još jednoj tvrtki sa sjedištem u Čakovcu, a riječ je o Perutnini Ptuj – Pipo. Njima su prihodi u 2023. narasli za 14 posto i dosegli 80 milijuna eura, a dobit je rasla još impresivnije, za 62 posto, na 5,8 milijuna eura. Generalni rast se prelio i na broj radnika kojih su lani zapošljavali preko 700, s tim da im je prosječna plaća blago rasla, na oko 880 eura.
Listu zaključujemo kompanijom Stanić koja je prošlu godinu završila s rastom prihoda od gotovo 17 posto, na 78,7 milijuna eura, a dobit od 2,8 milijuna eura se više nego udvostručila u usporedbi s 2022. godinom. Broj radnika je pao na 340, ali im je zato prosječna plaća skočila za 23 posto, na preko 1000 eura.
Što se profitnih marži tiče, konkurenciju predvodi Perutnina ptuj – Pipo sa maržom od 7,2 posto, slijedi PPK Karlovac s 4,4 posto, zatim Stanić s 3,5 posto, MI braća Pivac (2,7 posto) i Vajda (2,1 posto), dok su na samom začelju Gavrilović s mršavih 0,02 posto i PIK Vrbovec s negativnom maržom (-1,7 posto).
Još skuplje meso?
Naši analitičari su u svojoj velikoj regionalnoj analizi otkrili kako cijela regija uvelike ovisi o uvozu mesa jer nam je samodostatnost proizvodnje na prosječnoj razini od 25 posto. Naglašavaju kako su glavni razlozi tome skuplja radna snaga, manje poljoprivredne površine i stroža regulativa.
Predviđaju da će cijene mesa u Hrvatska nastaviti rasti, a tržišni trendovi najviše idu na ruku proizvođačima peradi jer se navike potrošača mijenjaju zbog okretanja zdravijem stilu života pa se sve više kupuje pileće meso.