Hrvatski turistički prihodi u 2023. nadomak 20 posto BDP-a

U prošloj godini hrvatski su turistički prihodi osjetno porasli u odnosu na 2022. godinu dosegnuvši 14,6 milijardi eura ili gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je na godišnjoj razini porast od 11,3 posto ili 1,49 milijardi eura, objavila je u petak Hrvatska narodna banka.

Turizam tradicionalno spašava ukupnu hrvatsku gospodarsku sliku i platnu bilancu i jasno je da bi bez tih prihoda situacija bila teška.

U posljednjem tromjesečju prošle godine na tekućem i kapitalnom računu platne bilance manjak iznosi 469 milijuna eura, što je ipak bitno bolji rezultat no manjak od 1,1 milijarde eura u zadnjem kvartalu 2022. HNB poboljšanje objašnjava boljim saldom u segmentu roba zbog pada zabilježenog uvoza od 1,15 milijardi eura.

HNB

Na razini cijele 2023. godine na tekućem i kapitalnom računu ostvaren je višak od tri milijarde eura ili četiri posto BDP-a naspram manjka od 226 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a u 2022. godini.

Turistički su prihodi u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosili 1,63 milijarde eura u usporedbi s 1,47 milijardi godinu ranije. Zaključak bi mogao biti da se sezona produljuje.

Produljenje sezone

Uglavnom, brojka prihoda od turizma potvrđuje snažan, neki bi rekli i preveliki udio u BDP-u jer su u 2023. ti prihodi predstavljali 19,6 posto BDP-a naspram 17,6 posto u 2022. godini.

"Rekordni prihodi od stranih turista u 2023. godini samo su potvrdili trend rasta koji smo bilježili u cijeloj toj godini te posebno dobre rezultate u predsezoni i posezoni, što nam je izuzetno važno. Svime ostvarenim u protekloj godini, ali i pokazateljima te predviđanjima na početku ove godine, možemo biti i te kako zadovoljni jer nam potvrđuje kako smo na dobrom putu realizacije strateških ciljeva koji će omogućiti da Hrvatska u budućnosti bude održiva, cjelogodišnja i konkurentna destinacija", prokomentirala je podatke iz HNB-a ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. 

Što se stanja neto međunarodnih ulaganja na kraju 2023. tiče, odnosno razlike između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora, ono se na kvartalnoj razini neznatno poboljšalo, ali je vrijednost i dalje negativna za 22 posto BDP-a ili 16,7 milijardi eura. Za toliko su obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i sličnog.

Bruto inozemni dug je na kraju prošle godine bio 64 milijarde eura ili 84,4 posto BDP-a, a to je za 1,5 milijardu eura ili 0,4 postotna boda više no na kraju trećeg tromjesečja 2023. Ako se gleda stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB, a to je 69,1 posto ukupnog duga, ono je u odnosu na rujan za 2,2 milijarde eura ili za četiri postotna boda manje. Pritom je utjecaj opće države na rast relativno mali, odnosno 400 milijuna eura, a kod ostalih sektora zabilježen je pad inozemne zaduženosti, navodi se u najnovijim podacima HNB-a.