Od ponedjeljka kreće novi krug izdanja trezorskih zapisa, a novost je da će ih građani po prvi put moći upisati iz fotelje, preko aplikacije e-Riznica.
Samo kratak podsjetnik, moći će se ulagati u dvije emisije – ročnosti od 91 dana s godišnjim prinosom od 3,75 posto kojom se planira prikupiti 250 milijuna eura, te s dospijećem od 364 dana s godišnjim prinosom od 3,65 uz ciljani nominalni iznos od 300 milijuna eura, najavio je u četvrtak ministar financija Marko Primorac.
Koji je cilj ministarstva detaljno je opisao naš analitičar Mihael Blažeković. Ističe kako je namjera države da potakne rast kamata na oročene depozite u bankama, a paralelno s tim i financijski opismeni građane.
Čitaj više
Primorčev cilj s narodnim trezorcima i obveznicama je jasan, a može se i zaraditi
Isplativije je uložiti i u tromjesečni, i u godišnji trezorski zapis nego držati novac na oročenju kod banaka.
15.02.2024
Primorac najavio novi krug trezorskih zapisa, upis počinje 19. veljače
Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje u ponedjeljak, 19. veljače.
15.02.2024
Promet na regionalnim burzama lani pao, mogu li ga spasiti državne obveznice
Ukupni promet na regionalnim burzama u 2023. iznosio 1,74 milijarde eura.
02.02.2024
"Izdavanje narodnih trezoraca i obveznica očito je postala praksa Ministarstva financija kako bi omogućila više kamatne stope na višak štednje Hrvata te kako bi se zaduživala na domaćem tržištu. Iako, glavni razlog vrlo vjerojatno je već spomenuti poticaj da banke dodatno podignu kamatne stope na depozite", naglašava Blažeković.
Potvrdio je to i državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić gostujući na Hrvatskom radiju s financijskim analitičarom Andrejom Grubišićem.
"Prvenstveno smo htjeli da se raspon između pasivnih i aktivnih kamata smanji te da se diversificira baza investitora", poručio je Zoričić, uz napomenu da je deficit planiran u iznosu od 4 milijarde eura, a još 4,5 milijarde treba prikupiti za otplate po vrijednosnim papirima.
Pojasnio je kako država planira 8 milijardi eura novih zaduženja, od toga 5,5 milijardi na vrijednosne papire, a otprilike jedna milijarde na trezorce.
Grubišić je istaknuo kako povijesni podaci pokazuju da prinosi na ulaganja u kratkoročne vrijednosne papire na dovoljno duge rokove donose prinose na razini stope inflacije. "Drugim riječima, stvarna svrha ovakvih instrumenata je 'parkiranje' tekućih viškova likvidnosti s ciljem čuvanja njihove kupovne moći", pojasnio je, dodavši kako je s državnim izdanjima trebalo krenuti i ranije.
Kreće e-Riznica
Zoričić je pozvao građane da koriste registriraju na "digitalni kanal redistribucije", odnosno na platformu e-Riznica koja je po prvi put u funkciji za ovo izdanje, a bit će dostupna i za sva buduća.
"Do sada su građani morali na Finu predati ponudu za upis, nakon čega bi dobili potvrdu s barkodom koji su mogli skenirati pa izvršiti uplatu. Ovog puta će dio s izdavanjem potvrde moći biti obavljeno putem digitalne platforme, dobit će je na mail, a onda je drugi važan korak da naprave i uplatu. To mogu obaviti internetskim bankarstvom, ali važno ga je izvršiti da bi se proces okončao", pojasnio je državni tajnik.
Na stranicama Fine stoji kako će pristup e-Riznici biti besplatan i moguć od ponedjeljka. Iz Ministarstva financija uvjeravaju kako je testirana i funkcionalna pa ne bi trebalo biti problema oko upisa.
Kako je elaborirao ministar Primorac, za upis ponude preko platforme potrebno je imati vjerodajnicu značajne ili visoke razine te otvoren račun u banci u Hrvatskoj. Prijavu u e-Riznicu ulagatelji će moći napraviti putem sustava e-građana.
"Nakon ponude ulagatelji će dobiti instrukcije za uplatu, neovisno o tome radi li se upis ponude online ili na šalteru, a samo plaćanje realizirat će gotovinskom uplatom putem Fine, banke, poštanskih ureda ili pak bezgotovinski, neovisno o kanalu upisa ponude", zaključio je Primorac.