Kako bi dodatno potaknula banke da povise svoje kamatne stope na oročene depozite, ali vjerojatno i pokušala financijski opismeniti građane, država sukladno najavama kreće u izdavanje novih trezoraca. Ukupni planirani iznos od 550 milijuna eura čini 14 posto potrebnih sredstava za refinanciranje za 2024. godinu dok će se ostatak vrlo vjerojatno refinancirati putem nove retail, odnosno narodne obveznice, ali i uobičajeno sredinom godine putem izdanja euroobveznice.
Prinos na jednogodišnji trezorac od 3,65 posto primjeren je roku dospijeća i odražava trenutno stanje na tržištu hrvatskih obveznica. Iako je tržište hrvatskih obveznica kratkog roka nelikvidno, prinos na slična dospijeća je oko ciljanog prinosa trezorskog zapisa.
Usporedimo li kamatne stope na oročene depozite i ponuđeni upis trezorskih zapisa vidi se da je isplativije uložiti i u tromjesečni, i u godišnji trezorski zapis nego držati novac na oročenju kod banaka, ali pod uvjetom držanja trezorskog zapisa do dospijeća.
Čitaj više
Kad mama i tata otkriju obveznice i trezorske zapise
Štediše su se na vlak rastućih kamatnih stopa ukrcale konzervativnijim ulaganjima.
01.01.2024
Objavljen popis najvećih ulagača u 'narodne' trezorce, ima zanimljivih imena
Davor Ostoja, vlasnik tvrtke TMT iz Čakovca, uložio je 9,4 milijuna eura, a na kamatama će zaraditi 350 tisuća eura.
28.11.2023
Ministarstvo: Prodano 1,13 milijardi eura narodnih trezoraca
Građani su kupili nešto više od milijardu eura zapisa, a prosječno ulaganje po građaninu bilo je oko 27 tisuća eura.
22.11.2023
Veliki ulagači kupili 124 milijuna eura narodnih trezoraca, prodano više od milijarde
Ukupna vrijednost izdanja mogla bi se popeti na više od 1,1 milijarde eura
21.11.2023
Prosječna kamatna stopa u prosincu 2023. godine na oročene depozite dospijeća između šest i dvanaest mjeseci bila je 2,49 posto na godišnjoj razini, što je 1,16 postotnih poena manje nego ponuđeno izdanje jednogodišnjih trezoraca, dok je kod depozita do tri mjeseca godišnja kamatna stopa niža za 2,56 postotna poena.
Izdavanje narodnih trezoraca i obveznica očito je postala praksa Ministarstva financija kako bi omogućila više kamatne stope na višak štednje Hrvata te kako bi se zaduživala na domaćem tržištu. Iako, glavni razlog vrlo vjerojatno je već spomenuti poticaj da banke dodatno podignu kamatne stope na depozite.