Iako je prošle godine na burzama bilo prilično živo u smislu postizanja prinosa domaćih indeksa i izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa, većina regionalnih burzi zabilježila je manju trgovinu, izuzev Banjalučke i Sarajevske.
Burze u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Banjoj Luci i Skoplju su prošle godine imale ukupni promet od čak 1,743 milijarde eura, pri čemu je najviši bio na Banjalučkoj burzi, i to čak 538,4 milijuna eura; zatim slijedi zagrebačka burza s 371,8 milijuna eura, a potom ljubljanska s 330 milijuna eura.
Pretprošle godine je na svim burzama u Adria regiji ostvaren promet veći za 50 milijuna eura nego prošle godine, ukupno 1,804 milijardi eura. Najveći promet u 2022. ostvaren je na Ljubljanskoj burzi, i to 430,9 milijuna eura, a slijedi Zagrebačka burza s 392,7 milijuna eura. Lani su u odnosu na prethodnu godinu najveći pad prometa zabilježile Beogradska burza, za čak 145 milijuna eura, te Ljubljanska burza, s padom od sto milijuna eura.
Što se događa na inače likvidnom, ali prilično uspavanom burzovnom tržištu u Adria regiji?
Banjalučka burza ostvarila rekordan promet
Od izdavanja državnih dužničkih instrumenata najviše je profitirala Banjalučka burza koja je prošle godine zabilježila najveći promet u regiji. To je iznosilo rekordnih 538,4 milijuna eura i bilo je 53 posto više nego 2022. godine. Promet obveznicama i trezorskim zapisima na sekundarnom tržištu iznosio je 63 posto redovnog prometa ili 358 milijuna eura. Promet dionicama iznosio je samo 12,9 milijuna eura, što je četvrtinu manje nego u 2022. godini.
Očekivanja za promet na Banjalučkoj burzi ove godine su obećavajuća, budući da se najavljuje izdavanje državnih obveznica za male ulagače, a entitet planira edukativne aktivnosti kako bi se potaknulo prelazak depozita građana s banaka na tržište kapitala.
Na drugoj burzi u BiH, Sarajevskoj burzi (SASE), prošlogodišnji promet bio je 13 posto veći nego godinu prije i iznosio je 215,3 milijuna eura. Što se tiče rasta vrijednosti dionica na SASE, u 2023. godini prednjače dionice izdavatelja Enker Tešanj, čija je vrijednost porasla za 471 posto te Famos Sarajevo s rastom od 108 posto.
Zbog niskog prometa, Udruga dioničara UDAU BH je sredinom prošle godine izrazila zabrinutost da bi moglo doći do zatvaranja Sarajevske burze, ali su ih uvjeravali da gašenja neće biti.
Crobex u 2023. porastao 28 posto
Iako su narodne obveznice i trezorski zapisi bili veliki hit u Hrvatskoj, to se ne odražava u statistici Zagrebačke burze (ZSE). Primarni upisi zainteresiranih obavljeni su u više od 500 poslovnica poslovnih banaka. Na kraju je prodano 1,85 milijardi eura narodnih obveznica i 1,13 milijardi eura trezorskih zapisa. Kao i u drugim zemljama u kojima su izdani instrumenti s fiksnim prihodom za građane, to je vjerojatno slučaj i u Hrvatskoj, investitori uglavnom drže te obveznice do dospijeća.
Promet na Zagrebačkoj burzi lani je iznosio 371,8 milijuna eura, što je dobrih pet posto manje nego u 2022. godini. Od toga je promet obveznicama iznosio 50,9 milijuna eura, što je trostruko više nego u 2022. godini, a promet narodnim obveznicama bio je nešto više od 14 milijuna eura.
Unatoč lošijem prometu, zagrebački dionički indeks Crobex lani je zablistao, ojačavši 28 posto. Riječ je o najvećem porastu vrijednosti ovog indeksa od 2007. godine, kada je Crobex dvije godine zaredom rastao više od 60 posto. Tako je pred sam kraj godine, 20. prosinca, Crobex prešao psihološku granicu od 2500 bodova koja mu je izmicala desetljeće i pol.
Među tvrtkama uvrštenim u zagrebački indeks istaknule su se dionice Podravke koje su prošle godine dobile 80 posto vrijednosti. Ulagači nisu zaobišli ni izvrsne rezultate domaćih banaka, jer je vrijednost dionica Zagrebačke banke prošle godine porasla za 75 posto, a Hrvatske poštanske banke za 71 posto.
Na suprotnoj strani ljestvice našle su se dionice Ericssona Nikole Tesle, koje su prošle godine zabilježile pad vrijednosti od 12 posto.
Manji promet na slovenskoj burzi
Kao i europski Eurostoxx 50, glavni indeks Ljubljanske burze završio je 2023. godinu s rastom od 20 posto u odnosu na početak godine. Ipak, pokazao je nešto slabiji rezultat u usporedbi s hrvatskim indeksom Crobex, koji se pozicionirao na 19. mjesto među svim svjetskim burzama. Slovenski SBITOP zauzeo je 32. mjesto na ljestvici najprofitabilnijih burzi, tik iza njemačkog indeksa Dax, koji je prošle godine postigao rekordnu vrijednost.
Prošle godine najveći dobitak ostvarila je dionica Nove Ljubljanske banke (NLB), s rastom od više od 37 posto. Nasmiješili su se i dioničari Luke Koper, budući da je dionica od početka 2023. godine porasla 30 posto.
Unatoč tradicionalno visokom dividendnom prinosu, Ljubljanskoj burzi nije uspjelo povećati obujam prometa. Prošle godine bio je za 100 milijuna manji nego prethodne godine. Razlog za takav pad? "Zato što nije bilo izvanrednih događaja", kratko je odgovorio Andraž Aš iz Ljubljanske burze. Naime, tijekom izvanrednih događaja ljudi obično više trguju. To se dogodilo 2020. godine kada je izbila pandemija, a i 2022. godine tijekom rata u Ukrajini. Prošle godine nije bilo izvanrednih događaja, osim poplava u kolovozu, ali one nisu znatno utjecale na burzu.
Bolji dani za Ljubljansku burzu možda dolaze ove godine jer je država najavila izdavanje trogodišnjih narodnih obveznica u veljači u iznosu od 250 milijuna eura.
Beogradska burza s najnižim prometom od 2015.
Jednu od najslabijih godina zabilježila je Beogradska burza na kojoj je krajem 2023. volumen trgovanja iznosio manje od 180 milijuna eura, što je najmanje od 2015. godine. "Ne očekujem da će se promet povećati u 2024. godini niti će se u usporedbi s prethodnim godinama što promijeniti, posebno zato što nema novih kotacija na tržištu", uvjeren je Vladan Pavlović, analitičar Ipopema Securities.
Unatoč tome, trgovanje bi ove godine mogla potaknuti izdanja korporativnih obveznica, budući da će troškove same emisije pokriti država. "Korporativne obveznice mogle bi postići željene rezultate ako su kamatne stope dovoljno privlačne za investitore", rekao je u prosincu Marko Janković, predsjednik srpske Komisije za vrijednosne papire.
Osim toga, ove godine bismo možda mogli vidjeti novu kotaciju na burzi prvi put nakon 2021. godine. Najkonkretnije o tome govorio je novi direktor burze Ivan Leposavić koji je na konferenciji u studenom izjavio da bi moglo doći do nove javne ponude dionica (IPO), ali vjerojatno "u dijelovima". To znači da bi javno poduzeće moglo dio svoje djelatnosti prebaciti na burzu i tako lakše doći do kapitala. Sam indeks Beogradske burze Belex, koji uključuje devet kompanija, lani je ojačao dobrih šest posto.
Slab promet na makedonskoj burzi
Promet na makedonskoj burzi već je duže vrijeme slab, a uvođenje poreza na kapitalnu dobit dodatno je smanjilo interes ulagača za trgovanje vrijednosnim papirima. Čak ni izdavanje državnih obveznica za male ulagače nije pridonijelo većem obujmu trgovanja. Promet dionicama i obveznicama lani je iznosio 120 milijuna eura. Prodano je 40 milijuna eura državnih obveznica.
Tom se obveznicom može trgovati i na makedonskoj burzi, koja je sekundarno tržište, "ali je nitko ne želi prodati jer je kamata toliko atraktivna da kupci žele čekati dospijeće", opažaju kolege u skopskoj redakciji. Upravo je to razlog zašto statistika makedonske burze ne pokazuje povećani promet.
Glavni indeks MBI10 porastao je dobra četiri posto u 2023. godini. Čimbenik koji dodatno pojačava trend smanjenja aktivnosti na makedonskoj burzi je to što se sve više sudionika fokusira na trgovanje na stranim burzama, kao i trgovanje kriptovalutama.
.webp){kind=icon}
