Od 2010. uvezli smo 5,3 milijardi eura prirodnog plina, najviše iz Mađarske

U trenutku europske energetske krize izazvane nesigurnošću oko opskrbe ruskim plinom, prije svega njemačkog, ali i drugih tržišta, za Hrvatsku se čini da je u povlaštenom položaju. Vlast se ponaša kao da nas se sve to baš i ne tiče previše.

Razlog može biti dvojak: ili stvarno nema potrebe brinuti o tome kako će i u kojim količinama Rusija isporučivati prirodni plin Europi jer mi svoje potrebe pokrivamo iz drugih izvora, ili nisu svjesni moguće opasnosti.

Kako bismo barem dijelom pokušali rasvijetliti sliku o smjerovima iz kojih plin dolazi u Hrvatsku poslužili smo se podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o uvozu prirodnog plina u Hrvatsku u posljednjih dvanaest godina. DZS svoju bazu podataka gradi iz informacija Intrastata (zamjena za carinske deklaracije u robnoj razmjeni među članicama EU), i iz carinskih deklaracija koje prima od Carinske uprave.

Dvadesetak zemalja

U tim deklaracijama prirodni plin se vodi pod dvjema šiframa: jedna je za uvoz plina u plinovitom stanju, druga za ukapljeni prirodni plin. Temeljem tako skupljenih podataka dolazi se do zaključka da smo od 2010. do kraja ožujka ove godine ukupno uvezli plina u vrijednosti 5,2 milijarde eura. Od toga 3,9 milijardi se odnosi na plin u plinovitom stanju, a ostatak na ukapljeni prirodni plin.

Sveukupno smo plin nabavljali iz dvadesetak zemalja, sugeriraju podaci DZS-a. Potencijalni problem s tim podacima je što nije sigurno pokazuju li oni gdje se plin stvarno proizvodi. Primjerice, ako je plin proizveden u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali ga je kupila tvrtka iz Italije i onda izvezla u Hrvatsku, on bi se bilježio kao plin iz Italije. Stoga podatke treba uzeti s tim u vidu.

A podaci pokazuju da nam je plin godinama dolazio gotovo isključivo plinovodima, dok uvoz ukapljenog plina stvarno počinje tek s prošlom godinom i aktivacijom LNG-terminala u Omišlju.

Ukupno gledajući, u posljednjih 12 godina najviše smo plina kroz plinovode uvezli iz Mađarske, i to u vrijednosti 1,4 milijarde eura. Uvoz iz te zemlje se zahuktao 2013. godine i od tada nam godišnje stiže plina u vrijednosti barem stotinjak milijuna eura, a ponekad i dvostruko više. Nakon Mađarske veliki izvoznik nam je bila Italija, odakle nam je stiglo plina u vrijednosti 862 milijuna eura, no to je bilo samo u razdoblju od početka 2010. do kraja 2013. Nakon toga iz Italije ne uvozimo plin.

S podjednakim iznosima od blizu 650 milijuna eura, plin smo uvezli iz Austrije i Slovenije s time da je iz Austrije nešto više stizalo sredinom prošlog desetljeća, dok iz Slovenije posljednjih pet godina godišnje primamo sedamdesetak milijuna eura vrijednog plina.

Ovih dana neizbježna Rusija nam je bila izravan izvoznik samo na početku promatranog razdoblja. U 2010. godini smo iz Rusije uvezli plin u vrijednosti 231,5 milijuna eura, godinu dana kasnije tek desetinu tog iznosa, a od 2014. ništa.

Podaci za prva tri mjeseca ove godine pokazuju da prirodni plin koji stiže plinovodom sad kupujemo od Austrije, Češke, Luksemburga, Mađarske i Slovenije.

Kao što je već spomenuto, kad je u pitanju ukapljeni prirodni plin važne su samo prošla i ova godina, a brojke sugeriraju da su kao partner važne jedino Sjedinjene Američke Države. Od početka 2021. do kraja ožujka ove godine uvezli smo 1,27 milijardi eura plina. Od toga iz SAD-a je stiglo više od 70 posto, a ako izdvojimo samo prvo tromjesečje 2022. onda čak 97 posto. Od 509 milijuna eura vrijednog plina u ovoj godini SAD je zaslužan za 495 milijuna.

Veći partneri odakle uvozimo ukapljeni prirodni plin još su Egipat, Katar, Nigerija, Rusija, te Trinidad i Tobago.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar