.webp){kind=icon}
Premda se Njemačka, najveće europsko gospodarstvo o kojemu je dosta ovisna i Hrvatska, već neko vrijeme muči s gospodarskim izgledima, prognoze za čitavu eurozonu ipak sugeriraju da do recesije, odnosno barem do ozbiljnijeg pada neće doći.
Naime, nakon što je u prvoj polovici ove godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni iznosio mršavih 0,1 posto, u trećem je kvartalu BDP pao 0,1 posto na tromjesečnoj razini. Europska središnja banka u najnovijim prognozama ipak očekuje da će ove godine rast BDP-a u eurozoni na razini godine iznositi 0,6 posto, da bi onda u 2024. tek blago ubrzao na 0,8 posto.
Ako se gledaju sezonski prilagođeni podaci, kakve promatra Eurostat, u Hrvatskoj je u trećem kvartalu BDP godišnje rastao tri posto, a na kvartalnoj razini 0,3 posto.
Čitaj više
Industrijska proizvodnja u eurozoni pala na najniže razine od 2020.
Industrijska proizvodnja je u eurozoni na godišnjoj razini pala za 6,6 posto, a u EU-u za 5,5 posto.
13.12.2023
Zaokret monetarne politike 2024. neminovan, no koliko brzo?
Ovoga tjedna glavne svjetske središnje banke imaju posljednje sastanke o monetarnoj politici u ovoj godini.
11.12.2023
Francuska ekonomija neočekivano pala, inflacijski pritisci popuštaju
Drugo najveće gospodarstvo eurozone podlijeglo općem usporavanju.
30.11.2023
Povjerenje investitora u Njemačkoj poboljšava se više od očekivanog
Investicijski izgledi Njemačke poboljšali su se četvrti mjesec za redom.
14.11.2023
Dakle, uzimajući u obzir sve te elemente, nije nimalo iznenađujuće da se rizik od recesije u Hrvatskoj ne vidi u idućoj godini.
Već u ovoj godini, kako to objašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije, Adria regija je uspješno izbjegla recesiju zahvaljujući "većoj otpornosti domaćeg gospodarstva".
"Javna ulaganja dodatno su potaknula gospodarsku aktivnost u cijeloj regiji, zbog čega su učinci slabije potražnje iz glavnih vanjskotrgovinskih partnera Europske unije (EU) ublaženi", istaknuo je u svojoj ocjeni analitički tim Bloomberg Adrije.
Dodaju i da je dublji gospodarski pad spriječila jaka likvidnost bankarskog sektora, puno veća nego u vodećim zemljama eurozone, što je dovelo do toga da kamatne stope nisu rasle jednako strelovito.
U svemu tome leži ključ i kad je riječ o neizglednoj recesiji u Hrvatskoj u idućoj godini. Naime, domaća potražnja i investicije sasvim dovoljno kompenziraju rizike koji proizlaze iz neizvjesnosti oko inozemne potražnje.
"Kod inozemne potražnje i dalje vidimo naglašenu razinu neizvjesnosti zbog i nadalje usporenog trenda rasta velikih EU-ovih ekonomija i negativnih rizika vezanih za ubrzavanje rasta tijekom 2024. godine, što u velikoj mjeri reflektira globalne geopolitičke okolnosti i relativno sporu dinamiku globalnog rasta. Povrh izgledno vrlo prigušenog rasta robnog izvoza, i u turizmu očekujemo nastavak trenda normalizacije i umjerenijih stopa rasta nakon postpandemijskog oporavka i visokih stopa. Također, nedostatak oporavka gospodarskog rasta u našim glavnim turističkim emitivnim tržištima vidimo kao negativan rizik na prognozu za 2024. Osim (…) spomenutog geopolitičkog okvira i općenito duboke promjene karaktera geopolitičkih odnosa, kao glavni izvor neizvjesnosti u 2024. vidimo posljedično nejasan karakter ekonomskih izgleda naših trgovinskih partnera, gdje posebno iskače Njemačka. Narušavanje tih izgleda, usprkos onome što se čini kao relativno snažna domaća potražnja, moglo bi biti teret rastu u 2024. godini", ocjenjuje glavni ekonomist Erste Banke u Hrvatskoj Alen Kovač.
Glavni ekonomist Erste Banke u Hrvatskoj Alen Kovač | Bloomberg
Po njegovoj ocjeni, u takvim okolnostima glavni fokus vlade, kako aktualne tako i one nakon izbora iduće godine, mora ostati balansiranje fiskalne politike unutar neizvjesnih ekonomskih realnosti.
"U ovom dijelu uvijek se spominju i dodatne strukturne reforme gdje ciljano članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) može biti određen katalizator. Isto tako, nastavak uspjeha kada govorimo o povlačenju sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) ostaje nešto gdje vidimo fokus i u 2024. godini", ističe Kovač.
Slično razmišlja Ivan Dražetić iz InterCapitala.
"Slično Europskoj komisiji (EK), vidimo da će glavni pokretači rasta u Hrvatskoj ostati investicije podržane EU-ovim fondovima te privatna ulaganja, zatim osobna i državna potrošnja. Glavna razlika između onoga što mi vidimo i prognoze EK-a leži u doprinosu neto izvoza. Dok EK vjeruje da će se neto izvoz smanjiti, ali ipak ostati u pozitivnom području, promatranje situacije s velikim hrvatskim proizvođačima sugerira da bi doprinos neto izvoza lako mogao biti negativan", ocjenjuje Dražetić.
Kako pojašnjava, recesijska situacija u industrijskom sektoru u EU-u iduće godine bi se u određenoj mjeri kroz dobavne lance mogla preliti na hrvatske proizvođače.
Ivan Dražetić, InterCapital | Bloomberg Adria TV
Analitičari Bloomberg Adrije također vide rizike koji mogu prigušiti rast.
"Investicije će ubrzati potaknute isplatama iz EU-ovih fondova. Korporativne investicije će ostati prigušene zbog povišenih kamatnih stopa. Turistička sezona će dati pozitivan doprinos u 2024. godini kako se potrošnja oporavlja, no negativni rizici proizlaze iz razine oporavka na glavnim turističkim emitivnim tržištima", kaže se u analizi.
Pritom, kad je o robnoj trgovini riječ, analitičari Bloomberg Adrije vide podršku izvozu u izgledima veće inozemne potražnje i povećanim zalihama u industriji tijekom 2023. godine.
Dakle, Hrvatska neće osjetiti recesiju, ali bi rast mogao i vjerojatno hoće donekle biti usporen, prvenstveno zbog problema s inozemnom potražnjom.
