Dan nakon što je to učinila agencija Fitch, Hrvatskoj je kreditni rejting povećala i agencija Standard & Poor's.
Standard & Poor's je povećao u četvrtak dugoročni i kratkoročni rejting Hrvatske na 'BBB+/A-2' uz argumentaciju da su izgledi države stabilni zahvaljujući solidnim turističkim prihodima i snažnom povlačenju sredstava iz EU fondova te da se očekuje kako će hrvatsko gospodarstvo u iduće dvije godine nastaviti rasti usprkos utjecajima inflacije i rata u Ukrajini. Naravno, među najvažnijim čimbenicima podizanja kreditnog rejtinga istaknut je i ulazak Hrvatske u eurozonu.
Odluke o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatskoj dolaze nakon što je u utorak Vijeće EU-a službeno odobrilo ulazak Hrvatske u euro područje od 1. siječnja 2023. godine.
Čitaj više
Fitch hrvatski kreditni rejting povećava na BBB+
Fitch Ratings je početkom svibnja već za jedan stupanj podignuo hrvatski kreditni rejting s razine BBB- na BBB.
14.07.2022
Podizanje rejtinga imat će tek neznatan učinak na cijenu zaduživanja
Bolja ocjena koju je Moody's najavio dolazi u trenutku općenitog rasta kamata na tržištu.
27.06.2022
I Moody's diže rejting Hrvatske, prvi test za obveznice već u srpnju
Kreditna agencija Moody's najavila je da bi u srpnju Hrvatsku digla na investicijsku razinu, nakon što su to već učinili Fitch i S&P.
27.06.2022
Slovenija i Hrvatska s investicijskim rejtingom, ostatak regije u "smeću"
Slovenija i Hrvatska jedine su dvije zemlje s investicijskim rejtingom u cijeloj regiji, Srbija odmah ispod crte, a ostali debelo u špekulativnom teritoriju.
27.06.2022
Kao članica eurozone Hrvatska će imati koristi od fleksibilnosti monetarne politike Europske središnje banke (ECB), dok će se preostali devizni rizici smanjiti u snažno euroiziranom gospodarstvu, smatraju analitičari iz S&P-a. Kao prednosti uvođenja eura navode i eliminaciju tečajnih rizika u gospodarstvu gdje je oko 75 posto imovine bankarskog sektora i 67 posto obveza denominirano u eurima. Na sličan način iskorijenit će se i devizni rizici državne bilance, prenosi Hina.
"To bi trebalo smanjiti udio hrvatskog državnog duga denominiranog u stranoj valuti sa sadašnjih preko 70 posto na blizu nule, budući da je taj dug gotovo isključivo denominiran u eurima", navodi se u ocjeni S&P-a.
Pozitivnim su ocijenili i to što "Hrvatska ima ograničenu izravnu ovisnost o ruskim ugljikovodicima, posebno nakon nedavnog proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) Krk i napredne supstitucije opskrbe naftom iz mora".
Rast od 3,5 posto
Agencija je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,5 na 3,5 posto, zahvaljujući znatnom rastu u prvoj polovici godine i izgledima za snažnu turističku sezonu na razini od prije pandemije.
"Rastući troškovi energije i robe vjerojatno će smanjiti raspoloživi dohodak i obuzdati potrošačku potrošnju tijekom druge polovice 2022. i preliti se u 2023. Predviđamo da će se rast gospodarstva usporiti na 2,5 posto u 2023. godini", ističe S&P.
Procjenjuju da će prosječna inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini porasti s lanjskih 2,6 na 8 posto zbog rasta cijena energije, povećanja plaća i rasta troškova ugostiteljskog sektora.
Deficit opće države mogao bi, pak, u ovoj godini iznositi 3 posto BDP-a.
"Vlada je već uvela sheme subvencija za ublažavanje pritisaka na cijene goriva i energije, koji dodaju 1,1 posto BDP-a na račun rashoda. Vjerujemo da postoje rizici za naše projekcije deficita jer bi trenutna energetska kriza mogla zahtijevati dodatne sheme državnih subvencija u drugoj polovici 2022.", zaključuju analitičari S&P-a.
Moguća povećanja rejtinga
Iz S&P-a navode kako bi mogli dodatno povećati kreditni rejting Hrvatske ubrza li se gospodarski rast iznad očekivanja, što bi omogućilo fiskalnu konsolidaciju i brže smanjenje državnog duga. Također, na takve pomake statusa moglo bi ih nagnati i "produbljivanje europskih integracija Hrvatske", odnosno reforme u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju.
S druge strane, reakcija S&P-a mogla bi ići i u suprotnom smjeru, nagovijestili su navodeći kako bi do toga moglo doći zbog posljedica rata u Ukrajini, bilo da iz njega proizađu neke teže gospodarske posljedice za cijelu Europu ili da se prekid opskrbe energenata odrazi recesijom na tlu Europe.
U procjeni dugoročnih rizika za gospodarski rast i javne financije Hrvatske izdvojili su demografske (ne)prilike iseljavanja i starenja stanovništva.
"Očekujemo da će Vlada ostati predana svom programu reformi, dobiti značajna sredstva EU-a i postupno obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila nakon pandemije", istaknuli su iz S&P-ja.
Kreditne agencije
U vrlo kratkom vremenu Hrvatskoj su tako tri kreditne agencije odlučile podići kreditni rejting. Prije dva tjedna to je najavio Moody's, u četvrtak Fitch, a sada je takvu odluku objavio i S&P.
Ovoga bi mjeseca Hrvatska, koja se brzinski podiže sa špekulativnih razina rejtinga, takozvanog "smeća" (junk) na kojima je bila desetljećima, po Moody'su trebala biti rangirana na Baa2 stupanj, a po Fitchu na razinu BBB+.
Analitičari Bloomberg Adrije istaknuli su u četvrtak da recentna poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske ne bi trebala značajnije utjecati na državni dug s obzirom na to da su tržišta već anticipirala elemente tog poboljšanja rejtinga.