Poznata svjetska agencija za ocjenu kreditnog rejtinga S&P objavila je u petak navečer da je poboljšala tzv. izglede za buduću promjenu ocjene hrvatskog rejtinga iz "stabilnih" u "pozitivne". Istovremeno je potvrđena i BBB+ ocjena za dugoročni dug Hrvatske. Nova promjena znači povećanu vjerojatnost da bi ocjena rejtinga u idućih godinu dana mogla biti promijenjena na bolje.
"Pozitivni izgledi znače da bismo mogli podići ocjenu rejtinga ako Hrvatska postigne bržu integraciju u bogatiju ekonomiju eurozone", objašnjavaju u S&P-u. Iz te agencije svoju najnoviju promjenu objašnjavaju time što "nedavni ulazak Hrvatske u eurozonu uz njenu sve dublju europsku i međunarodnu integraciju služe kao glavno sidro za politiku kojom se jača otpornost njene ekonomije i potencijal za rast".
Analitičari S&P-a predviđaju da će "ekonomski rast biti brži u Hrvatskoj nego u većini država eurozone, zahvaljujući podršci iz turističkog sektora, stabilnoj potrošnji i čvrstim investicijama". Uz to, očekuju i da će snažan rast poreznih prihoda smanjiti hrvatske fiskalne deficite i smanjiti razinu zaduženosti opće države.
Čitaj više
Fitch zadržao hrvatski kreditni rejting i stabilne izglede
Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo ostati otporno na vanjske šokove uslijed poboljšanje fiskalne i vanjske pozicije te uspješnog uvođenja eura.
15.04.2023
Zašto je Fitch smanjio kreditni rejting SAD-u i koje su posljedice
Sličan je potez prije 12 godina učinila agencija Standard & Poor's, no sad je situacija nešto drugačija.
02.08.2023
S&P ocjenu kreditnog rejtinga Zagrebačkog holdinga podigao s 'B' na 'B+'
S izdanjem nove obveznice menadžment holdinga ispunio je sva tri cilja.
15.07.2023
U pozitivnom scenariju smatraju da bi tijekom idućih 12 mjeseci mogli podići rejting Hrvatske "ako se održi otpornost hrvatske ekonomije, podržana sve dubljom integracijom u Europu, i institucionalnim poboljšanjima, primjerice unutar pravosudnog, obrazovnog sektora ili šireg poslovnog okruženja".
Negativan scenarij, u kojem bi se izgledi s nove razine ponovo vratili na "stabilne", uključuje hrvatsku ekonomiju koja raste ispod sadašnjih očekivanja, a takvo slabljenje bi se moglo realizirati "ako rusko-ukrajinski sukob prouzroči još ozbiljnije ekonomske posljedice diljem Europe ili ako se inflacijsko okruženje znatno pogorša". Dugoročni rizik za hrvatski gospodarski rast i javne financije predstavljaju i neto emigracijski trendovi kao i starenje stanovništva, upozoravaju u S&P-u.
Nasuprot očekivanjima iz ožujka kad su držali da će hrvatska ekonomija ove godine rasti po stopi od 1,7 posto, u ovoj agenciji za kreditni rejting sada drže da će rast biti 2,5 posto, i da će se zadržati u rasponu od 2,5 do 2,75 posto u razdoblju od 2024. do 2026. godine. Takav srednjoročni rast trebao bi biti posljedica jačanja osobne potrošnje, rasta izvoza i domaćih investicija. "Smanjenje stanovništva, stagnacija raspoložive radne snage i neefikasno sudstvo su ključne prepreke za biznis u Hrvatskoj i potencijal rasta", navode u S&P-u.
Sadašnja BBB+ ocjena koju kod S&P-a ima Hrvatska tek je dvije razine viša od ocjene koju smo imali 1997. godine kad je Hrvatska prvi puta od svjetskih agencija zatražila izradu kreditnog rejtinga. Tada smo od S&P-a dobili ocjenu BBB-.
.webp){kind=icon}