Najava kreditne agencije Moody's o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu važna je za buduće kretanje cijene duga i za likvidnost hrvatskih obveznica, a mogući uzalak u Schengenski prostor dodatno bi mogao ojačati rejting, smatraju analitičari.
Moody's je tijekom vikenda objavio kako se uskoro može očekivati dizanje kreditnog rejtinga Hrvatske u investicijsku kategoriju nakon zaključka Europske komisije i Europske središnje banke (ECB) o spremnosti Hrvatske za prihvaćanje eura od početka iduće godine.
Trenutačno Moody's rejting Hrvatsku drži na najvišoj špekulativnoj razini Ba1, a najavljeno je kako bi se rejting mogao podići za dvije stepenice, na Baa2.
Ostale dvije vodeće svjetske kreditne agencije, Fitch i S&P, Hrvatsku već drže na investicijskoj razini.
"Mislim da je ta najava vrlo važna, odnosno da bi dizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu i od treće vodeće svjetske kreditne agencije bio jako dobar signal. Očito je da je ulazak u eurozonu velika pozitivna strukturna promjena za gospodarstvo. Likvidnost hrvatskih obveznica će još porasti, a smanjit će se i premija rizika. Bez obzira na najavljeno dizanje kamatne stope u eurozoni, cijena zaduženja za državu i poduzeća bit će manja nego što bi inače bila", rekao je za Bloomberg Adrij glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja.
HNB
Od srpnja veći rejting
Moody's je najavio podizanje rejtinga nakon što agencija sredinom srpnja završi procjenu formalizacije postupka članstva Hrvatske u eurozonu. Formalna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine očekuje se 12. srpnja.
"U nekim zemljama za institucionalne investitore postoje ograničenja da ne mogu ulagati u obveznice ako zemlja nema investicijski rejting kod sve tri vodeće kreditne agencije. Odlukom Moody'sa sada će se ta situacija za hrvatske obveznice promijeniti i to će biti prvi praktični učinak tog poteza", napominje u razgovoru za Bloomberg Adriju ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.
Moody's navodi kako će usvajanje eura pozitivno utjecati na ocjenu fiskalne snage Hrvatske jer bi to eliminiralo rizik povećanja duga kao udjela bruto domaćeg proizvoda (BDP) u slučaju pada vrijednosti valute, smanjilo bi rizike u zaduživanju i uklonilo postojanje duga denominiranog u inozemnoj valuti.
Očekuje se i jačanje stranih ulaganja te posljedično potencijala gospodarskog rasta.
Logično je objava agencije Moody's razveselila hrvatsku Vladu, pa je ministar financija Zdravko Marić rekao kako se radi o "prvom efektu formalnog članstva u eurozoni", a premijer Andrej Plenković izjavio da je to potvrda kako će ulazak u eurozonu ojačati hrvatsko gospodarstvo i pomoći mu u kriznim vremenima.
U fokusu turistička sezona
Prvo zaduživanje hrvatske države nakon najave agencije Moody's na domaćemje tržištu predviđeno u srpnju budući da dospijeva obveznica vrijedna milijardu eura. Prema RBA-i, sada se očekuju dvije nove tranše, jedne četverogodišnje i jedne desetogodišnje.
"Ako se Hrvatska do kraja godine odluči na neko dodatno izdanje međunarodne obveznice, na njega bi svakako pozitivno utjecao investicijski kreditni rejting kod sve tri agencije", smatra Japunčić.
Po njegovim riječima, kreditne će agencije sada pratiti tijek turističke sezone, budući da je treći kvartal fiskalno najjači kvartal u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) također smatraju kako je najava Moody'sa pozitivan signal.
"Svakako da je to pozitivan signal ulagačima koji prate razvoj stanja u Hrvatskoj", rekla je Bloomberg Adriji glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
Šaravanja napominje kako bi ulazak Hrvatske u Schengenski prostor mogao dodatno pozitivno utjecati na povećanje hrvatskog kreditnog rejtinga.
Plenković je protekli tjedan izjavio kako Hrvatska ima dobre izglede od 1. siječnja 2023. godine postati i članica europskog prostora bez graničnih kontrola, budući da će Francuska, prije kraja svojeg predsjedanja krajem ovog mjeseca, predložiti i formalnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor.
.webp){kind=icon}
