Deset najvećih u pekarskoj industriji: Mlinar najbolji, Pan-pek jedini s gubicima

Na lanjskoj bilanci pekarske industrije jasno se može vidjeti utjecaj inflacije. Prihodi su u 2022. u cijelom sektoru skočili za 23,2 posto, ali to je pratio i rast troškova od 22 posto, što je rezultiralo mršavim plusevima na kraju godine.

Na Fini smo pogledali poslovne rezultate deset najvećih kompanija iz branše po prihodima i zaključili da su mahom ostvarile dobit, izuzev Pan-peka koji je završio u debelom gubitku.

Na prvom mjestu je Mlinar s rastom prihoda od 33 posto, na 120,5 milijuna eura u 2022. godini, s tim da im je dobit pala za gotovo 60 posto, na 1,1 milijun eura. Njihovih više od 1900 zaposlenih je u prošloj godini primalo prosječnu plaću od 770 eura. Većinski vlasnik Mlinara od 2019. godine je tvrtka See Bakery International iza koje stoji fond Mid Europa, a preuzeli su ga od osječkog poduzetnika Mate Škoje.

Na drugom mjestu se nalazi Pan-pek koji je lani uprihodio 46 milijuna eura, što je za 20 posto više nego u 2021. Što se dobiti tiče, prošlu su godinu završili s minusom od 4,6 milijuna eura, s tim da su i u 2021. imali gubitke veće od četiri milijuna. Zapošljavaju oko 750 ljudi, a prosječna plaća im je 900 eura.

Treće mjesto ljestvice drži Pekar Tomo, tvrtka u vlasništvu Bosiljka Stanića, medijima dobro poznatog gazde trgovačkog lanca Boso. Njegov pekarski biznis je lani ostvario prihode od 38,7 milijuna eura, gotovo 35 posto više nego 2021. godini, uz veliki skok dobiti od 360 posto, na 147,2 tisuća eura.

Nakon pekara Tome, slijedi samo Pekar, također u vlasništvu notornog Bose, s prihodima od 31,6 milijuna eura i dobiti od 284 tisuće eura. Bosin odnos prema radnicima je nadaleko poznat, pa stoga ne čudi da je 60 zaposlenika Pekara Tomo imalo prosječnu plaću od vrlo mršavih 600 eura, dok su u Pekaru još manje i iznose 585 eura mjesečno.

Križevačka tvrtka Robin u vlasništvu Robina i Renata Šatvara na petom je mjestu s prihodima od 25,8 milijuna eura, što je rast od 18 posto u odnosu na 2021. godinu, uz impresivan rast dobiti od gotovo 250 posto, na 672 tisuće eura. Njihovih 280 zaposlenih lani je u prosjeku zarađivalo 740 eura mjesečno.

Zagrebačke pekarne Klara drže šesto mjesto, a tu su ih doveli prihodi od 25,7 milijuna eura, što je 16 posto više nego 2021. godine, i dobit od 327 tisuća eura, nakon što su 2021. završili u minusu od 112 tisuća eura. Zapošljavaju oko 450 ljudi s prosječnom plaćom od 730 eura.

Sedmo mjesto pripalo je pekari Dubravica koja je lani uprihodila okruglih 25 milijuna eura, za četvrtinu više nego u 2021. godini, dok im je dobit rasla za 34 posto, na 3,5 milijuna eura. Mjesečna primanja njihovih 415 radnika iznosila su 775 eura.

Bobis, nekadašnji simbol za pekarske proizvode u Dalmaciji, 2022. je završio na osmom mjestu ljestvice s prihodima od 24,7 milijuna kuna, što je rast od 27 posto u odnosu na 2021. godinu, a nakon gubitka od gotovo 700 tisuća eura u 2021. godini, lani su završili u plusu od 317 tisuća. Zapošljavali su nešto više od 600 ljudi s prosječnim primanjima od 670 eura.

Na devetoj poziciji još je jedna dalmatinska tvrtka, pekara Babić. Oni su lani ostvarili rast od 20 posto i uprihodili 18,6 milijuna eura, a nakon minusa od 376 tisuća eura godinu ranije, u 2022. su imali dobit od 576 tisuća. Njihovih 420 radnika u prosjeku je mjesečno zarađivalo 680 eura.

Popis deset najboljih završavamo poslovičnim šećerom na kraju. Naime, tu se nalazi varaždinska tvrtka Ekos Cakes poznata po proizvodnji kolača i ostalih slastica. Iza njih je i više nego solidna poslovna godina s rastom prihoda od 33 posto, na 18 milijuna eura, a za 25 posto im je skočila i dobit, pa su na kraju 2022. završili s plusom od 2,4 milijuna eura. Zanimljivo je i da imaju najveće prosječne plaće na popisu jer je njihovih 170 radnika zarađivalo 950 eura.

Cjelokupnu pekarsku industriji u Hrvatskoj čini 930 tvrtki koje zapošljavaju gotovo 15 tisuća radnika, a lani su ostvarili ukupne prihode od 783 milijuna eura i dobit od 11,6 milijuna.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar