.webp){kind=icon}
Dok svi pričaju o posrtanju Njemačke, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji Ivan Odrčić ističe kako ga više zabrinjava situacija s jednim od naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera – Italijom.
Kretanja u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni Hrvatske ne iznenađuju ga previše s obzirom na vrlo visoku bazu lani, ali i posustajanje inozemnih narudžbi, mahom velikih gospodarstava poput Njemačke.
Iako je upravo Njemačka trenutno u fokusu, zbog tehničke recesije u kojoj se nalazi te njezinih relativno slabih ekonomskih prognoza zbog tri goruća problema: energetske situacije, političkog previranja i slabijih narudžbi iz Kine, Odrčić apostrofira stanje robne razmjene s Italijom.
Čitaj više
Vanjskotrgovinski deficit do srpnja dosegao gotovo 10 milijardi eura
Ukupan domaći izvoz od siječnja do srpnja 2023. iznosio je 13,3 milijarde eura.
08.09.2023
Šaravanja: Stagnacija Kine posljedično utječe i na Hrvatsku
Ukupni gospodarski rast u Hrvatskoj 2023. bit će niži od brojki iz prve polovine godine.
29.08.2023
Od ulaska u EU povećali smo izvoz 160 posto. Impresivno? Baš i ne
Gledano po stanovniku, nalazimo se među pet najgorih članica EU-a po izvozu roba.
10.08.2023
Izvoz u prvih šest mjeseci veći, vanjskotrgovinski deficit manji
Najnovije brojke koje je objavio DZS pokazuju usporavanje rasta hrvatskog izvoza.
09.08.2023
"Ukupan je robni izvoz Hrvatske u Italiju u prvom dijelu 2023. pao za 4,5 posto na godišnjoj razini, sugerirajući ozbiljne probleme u bližoj budućnosti s obzirom na stanje njihove ekonomije te činjenicu da je ta zemlja jedano od naših glavnih izvoznih tržišta roba", upozorava.
S druge strane, ukupan je robni uvoz Hrvatske u prvoj polovici 2023. usporen na godišnjoj razini, što je prirodna posljedica slabije domaće potražnje, smatra Odrčić.
"Ne smijemo niti zaboraviti vrlo visoku korelaciju između uvoza i izvoza roba, odnosno da je izvoz roba visoko uvjetovan količinom uvoza jer Hrvatsko gospodarstvo uvozi mnoge resurse kako bi se sklopilo finalni proizvod ili poluproizvod te ga plasiralo u izvoz", pojašnjava.
Preliminarni podaci za srpanj 2023. ukazuju na sličan trend kao i u prethodnim mjesecima, pa je tako robni izvoz potonuo za 14,7 posto godišnje, dok je uvoz istovremeno pao za 12,9 posto u odnosu na isti mjesec lani.
"Nepovoljan trend u robnoj razmjeni će se gotovo sigurno nastaviti do kraja ove godine, ako ništa drugo, ponajviše zbog visoke baze lani. Oporavak od početka 2024. će prvenstveno ovisiti o ekonomskom stanju naših glavnih trgovinskih partnera te stanju domaće potražnje", zaključuje Odrčić.
