Nakon rasta od 13,1 posto u 2021. godini te 6,2 posto prošle godine, analitičari očekuju i više nego upola sporiji ekonomski rast ove godine. Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, smatra da ćemo ove godine ostvariti "solidan gospodarski rast od 1,7 posto". Njegovi kolege iz analitičkog tima Raiffeisen banke su nešto optimističniji i prognoziraju rast od 2,5 posto za cijelu godinu, iako upozoravaju da je to očekivanje "zbog visoke neizvjesnosti i vanjskog okruženja izloženo blago negativnim rizicima".
Državni zavod za statistiku (DZS) u utorak je objavio svoju prvu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda za drugi kvartal ove godine. Prema izvornim podacima, godišnja stopa rasta smanjena je s 2,8 u prvom na 2,7 posto u drugom tromjesečju. Desezonirane brojke ukazuju na sličan pad, s 2,6 na 2,5 posto.
Odrčić rast od 2,7 posto smatra "relativno dobrim" te dodaje da je rast osobne potrošnje ubrzao s 1,4 u prvom na 2,3 posto u drugom tromjesečju "što je u skladu s podacima o 2,9-postotnom rastu realnog (…) prometa u maloprodaji" u drugom tromjesečju. "Na bitno bolje pokazatelje u maloprodaji (…) utjecala je povoljna situacija na tržištu rada, gdje se nezaposlenost smanjila, dok zaposlenost stabilno raste, te povratak rastu realnih neto plaća", komentira Odrčić. Određen doprinos potrošnji došao je i od povećanog broja turista u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine, dodaje.
Analitičari RBA-e komentiraju da je rast potrošnje kućanstava podržan "prvenstveno rastom u uslužnim djelatnostima" i isto tako dodaju da je to rezultat "izraženog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada, kao i kretanja u turizmu".
Odrčić izdvaja i "zanimljive promjene (…) vidljive iz podataka o bruto dodanoj vrijednosti (BDV)" u drugom kvartalu "iz kojih je vidljivo da je BDV smanjen u kategoriji poljoprivreda, šumarstva i ribarstva za 10,1 posto, što je prvi takav godišnji pad od drugog, 'pandemijskog' kvartala 2020. kada je pad iznosio 6,7 posto". Najnoviji kvartalni pad možemo pripisati "nepovoljnim vremenskim prilikama", objašnjava.
Vidljiva je i stagnacija u građevinarstvu, izražena tek blagim porastom od 0,8 posto, također prva od drugog tromjesečja 2020. godine, kad je zbog pandemije efektivno zaustavljena gotovo sva građevinska aktivnost u zemlji, napominje Odrčić. "S obzirom na recentna događanja u nekretninskom sektoru – rast kamata na stambene kredite, stagnaciju transakcija, rekordne cijene stambenih nekretnina, pooštrene uvjete kreditiranja – taj podatak nimalo ne začuđuje i očekujemo da će rezultati u narednim kvartalima biti još nepovoljniji po taj sektor", dodaje.
Održavanje čak i tako niske stope rasta u građevini u RBA-i smatraju ohrabrujućim, ali dodaju da podaci o kretanju industrijske proizvodnje "pozivaju na oprez (…) budući da je prerađivačka industrija zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti treće tromjesečje za redom, koji je u razdoblju od travnja do lipnja iznosio 2,7 posto".
I analitičari Bloomberg Adrije i Raiffeisen banke smatraju da će Hrvatskoj pomoći to što su joj na raspolaganju izdašna sredstva iz fondova Europske unije, a Odrčić tome dodaje i "stabilno tržište rada i povratak rasta realnih neto plaća". No istovremeno upozorava da "zbog preračunavanja mnogih aktera na turističkom tržištu, recesije u velikim zapadnim zemljama Europe i povratka konkurencije, očekujemo ponešto slabije rezultate glede ostvarenja glavne turističke sezone", iako "za potpunu sliku tek treba vidjeti kako će proteći ostvarenje dolazaka i noćenja u rujnu".
Uteg većem gospodarskom rastu također bi mogao doći "od negativnog trenda kod industrijske proizvodnje, što također reflektira recesijsko okruženje pojedinih glavnih trgovinskih partnera, kao i potencijalan povratak energetske krize na zimu", zaključuje Odrčić. Slično smatraju i u RBA-i, gdje napominju da je "usporavanje realnih godišnjih stopa rasta BDP-a osobito (…) izgledno prema kraju godine, čemu dodatno doprinosi slabost industrije koja još uvijek nije na stabilnom putu oporavka. Štoviše, kao i u ostatku Europe ona se nalazi u fazi recesije", a uz to, "razvoj gospodarske situacije u najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU-u sugerira izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje."
.webp){kind=icon}
