Zbrinjavanje solarnih panela – biznis koji obećava

Temeljem ubrzanja izdavanja energetskih odobrenja za nove pogone za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što je vidljivo iz podataka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, porasla su očekivanja oko izgradnje novih kapaciteta, posebice kad je riječ o solarnim elektranama.

Ne radi se samo o klasičnim solarnim elektranama, već su u planovima investitora i agrosolari te plutajuće solarne elektrane.

Naravno, kakva će doista biti dinamika izgradnje novih sunčanih megavata tek treba vidjeti, no neizbježno se nameće i pitanje što ćemo činiti sa solarnim panelima kada njihov radni vijek dođe kraju. Tu se očito otvara prostor za još jednu tržišnu nišu vezanu za obnovljive izvore.

Kako je za Bloomberg Adriju pojasnila direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH) Maja Pokrovac, solarni paneli najčešće imaju jamstvo na 25 godina, premda su ga neki proizvođači povećali na 30 godina. No ni to nije za sve kraj.

Pogon za proizvodnju panela | Solvis

"U jamstvenom razdoblju solarni paneli imaju 100-postotnu učinkovitost u proizvodnji električne energije, ali i nakon isteka tog roka proizvode električnu energiju. Učinkovitost im se tada smanjuje za otprilike 20 posto. S obzirom na to da i dalje proizvode električnu energiju, takvi rabljeni solarni paneli sve su popularniji za kupnju i mogu se nabaviti po cijeni koja je i do 50 posto jeftinija od novih solarnih panela. Inovativnim tehnologijama je moguće popraviti čak 90 posto grešaka i kvarova na solarnim panelima. U Sloveniji djeluje tvrtka koja otkupljuje oštećene solare, popravlja ih i ponovno stavlja na tržište uz 10-godišnje jamstvo. Tako se omogućuje produženje životnog ciklusa solarnih panela", navodi Pokrovac.

Unatoč sjajnom zemljopisnom položaju, poznato je da Hrvatska poprilično zaostaje u okvirima Europske unije u proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana. Logično je onda da i tema recikliranja dolazi na red kasnije no drugdje.

"Druge države u Europi koje imaju dugu tradiciju proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana, pa tako i solarne panele kojima ističe radni vijek, imaju i postrojenja za njihovo recikliranje. Hrvatska još uvijek ima vrlo mali broj solarnih instalacija i u pitanju su novi solarni paneli koji nisu ni blizu isteka radnog vijeka i stoga zasad nema veće potrebe za recikliranjem. Prema podacima o porastu broja solarnih instalacija, veći rast se dogodio tek u posljednjih nekoliko godina, što znači da je većina današnjih solarnih panela još uvijek potpuno funkcionalna i energiju proizvode sa 100-postotnom učinkovitošću", kaže Pokrovac.

U Hrvatskoj, zakonski gledano, nadležnost za recikliranje solarnih panela leži na Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Naime, solarni se paneli tretiraju kao električni i elektronički (EE) otpad, no kod solarnih panela, za razliku od drugih oblika EE otpada, još ne postoji sakupljačka mreža, odnosno tvrtke koje se bave obradom te vrste otpada.

Fondu se moraju prijaviti količine stavljene na tržište i plaća se naknada gospodarenja iz koje je onda predviđeno da se financira sustav sakupljanja i oporabe.

Kako je iz FZOEU-a rečeno za Bloomberg Adriju, u pripremi je objava javnog poziva za obavljanje poslova obrade solarnih panela kao vrste elektroničkog otpada.

Dizajn solarnog stabla | Solvis

Inače je zanimljiv podatak da se, po riječima Pokrovac, naknada plaća za cijeli solarni panel, premda 90 posto njega čini staklo koje se reciklira na uvriježen način, a tek 10 je posto udio elektronike.

"U većini zemalja Europske unije (EU) se uglavnom reciklira aluminij od kojeg je načinjen okvir panela, razvodna kutija koja sadrži bakar i staklena ploča koja čini najveći dio panela. Sve je u tvrtkama koje razvijaju inovativna rješenja za recikliranje i do 99 posto solarnih panela. Mnogi zato ovom tržištu predviđaju strelovit rast. Reciklirani materijali bit će nužni za rast solarne industrije i mogu spriječiti i probleme u lancu opskrbe sirovina za proizvodnju solarnih panela.

Europska komisija je zacrtala ambiciozne ciljeve postizanja energetske samostalnosti i planira razviti 750 gigavata solara do 2030. godine vodeći, naravno, računa o zbrinjavanju solarnih panela nakon završetka njihova radnog vijeka. U svojim propisima EU navodi da je recikliranje solarnih panela obvezno i zahtijeva da tvrtke prikupljaju i recikliraju svoje panele, a trošak recikliranja ugrade u prodajnu cijenu. Tako su otpad i utjecaj panela na okoliš svedeni na minimum uz samo marginalno povećanje cijene solarnih panela za potrošače. Recikliranje solarnih panela također je važan čimbenik u otvaranju radnih mjesta. Očekuje se kako će ova industrija biti jedan od glavnih čimbenika koji vode prema razvoju novih i naprednih postrojenja i procesa recikliranja", ocjenjuje Pokrovac.

U Hrvatskoj tek jedna tvrtka proizvodi solarne panele, a to je Solvis iz Varaždina. Ostalo je uvoz, kao i u mnogim drugim segmentima gospodarstva, u ovom slučaju ponajviše iz Kine.

Solvis ima godišnji kapacitet proizvodnje od 300 megavata, a od toga 60 posto ide na izvoz. Dakle, oko 120 megavata završi na domaćem tržištu.

Kako je za Bloomberg Adriju rekla voditeljica projekata u Solvisu Jasmina Novak, poboljšanja u regulativi u posljednje vrijeme i povećana svijest i potražnja među domaćim potrošačima energije doveli su do promjene u razmišljanju, što je i razlog zašto udio domaćeg tržišta u ukupnoj proizvodnji Solvisa u posljednje vrijeme raste.

Može se zaključiti kako je sasvim izgledno da će biti posla i za domaće tvrtke za zbrinjavanje i recikliranje solarnih panela kada se netko toga posla odluči prihvatiti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar