Hrvatska udruga banaka (HUB) u utorak je objavila najnovije izdanje svoje publikacije HUB izgledi u kojoj stoji kako su ekonomisti hrvatskih banaka svoje prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu srezali s 4,6 posto, koliko su očekivali krajem prošle godine, na 3,7 posto. Kao razloge navode inflaciju veću od očekivane i rat u Ukrajini.
Za iduću godinu glavni ekonomisti četiriju velikih hrvatskih banaka očekuju gospodarski rast po stopi od 3,2 posto. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je prije nekoliko dana kazao kako u slučaju prekida isporuke plina čak postoji i mogućnost recesije, odnosno barem dva uzastopna tromjesečja negativne aktivnosti.
U HUB-u napominju kako se očekivanja mogu "tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost" jer su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušenima. Snažniji doprinos ekonomskom rastu doći će od investicija i izvoza, odnosno turizma, jer će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja.
Bankari upozoravaju i kako "visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća".
Nakon ovogodišnje kulminacije po stopi od 9,3 posto, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2 posto u 2023. "Za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine", drže bankari, ali ističu i kako se očekuje "nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7 posto ove i 6,2 posto sljedeće godine".
.webp){kind=icon}
