.webp){kind=icon}
Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) mogao bi se u 2027. godini sniziti na gotovo 60 posto, procjenjuju stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB). Rezultat je to analize održivosti hrvatskog javnog duga koju je provela Direkcija za ekonomske analize središnje banke.
U HNB-u su se na analizu odlučili jer se Hrvatska "susreće s novim izazovima koji uključuju neizvjesno vanjsko okružje, slabljenje gospodarskog rasta i rast troškova financiranja" zbog čega je važno "razmotriti rizike za održivost javnog duga".
Trojica autora – Frane Banić, Alan Bobetko i Dominik Pripužić – podsjećaju da je 2020. godine udio javnog duga u BDP-u dosegnuo gotovo 90 posto te da se s oporavkom gospodarstva ponovo počeo smanjivati, ali se i dalje nalazi "na povišenim razinama". Prema posljednjim dostupnim podacima, krajem ožujka udio javnog duga u BDP-u bio je 69,5 posto.
Čitaj više
Hrvatski javni dug osjetno ispod prosjeka eurozone
Najmanju razinu javnog duga u EU-u ima Estonija, tek 17,2 posto BDP-a.
21.07.2023
Hrvatski javni dug nakon dvije godine ponovno raste
Do rasta duga u prvom tromjesečju ove godine došlo je zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a.
30.06.2023
Hrvatski javni dug dosegao 46,6 milijardi eura
Na kraju veljače 2023. iznosio je 46,6 milijardi eura, što je na godišnjoj razini rast od od 918,6 milijuna eura ili dva posto.
19.06.2023
Yellen ranije napušta skup G-7 zbog američkog državnog duga
Američka ministrica financija Janet Yellen vratit će se ranije iz Japana zbog pregovora oko povećanja državnog duga.
05.05.2023
Analiza održivosti našeg javnog duga je u konačnici pokazala da "rizici nisu izraženi", pišu autori. Spomenuto očekivanje pada udjela prema 60 posto je "u skladu s projekcijama Ministarstva financija", objašnjavaju oni, ali i "u skladu s referentnom granicom definiranom u Paktu o stabilnosti i rastu". Pišu i da je vjerojatnost kontinuiranog povećavanja javnog duga "razmjerno mala" te da bi i u najnepovoljnijem scenariju kojeg su razmatrali on bio ispod razine na kojoj je bio 2020. godine.
U analizi se podsjeća da visoki javni dug "smanjuje otpornost nacionalnoga gospodarstva na različite šokove smanjujući kapacitet za vođenje protucikličke fiskalne politike". Visoki dug na gospodarski rast može utjecati kroz dva osnovna kanala.
Jedan je istiskivanje privatnog sektora s tržišta kapitala zbog velikih potreba države za zaduživanjem i potencijalnog negativnog utjecaja preko rasta kamatnih stopa. Drugi kanal je vezan uz mogući utjecaj na očekivanja kućanstava i poduzeća da će se dodatno zaduživanje morati financirati povećanjem poreza, što bi moglo smanjiti potrošnju i investicije, objašnjavaju stručnjaci središnje banke.
Autori analize ipak upozoravaju da je usprkos povoljnim prognozama kretanje projicirane visine javnog duga "vrlo neizvjesno" što donekle povećava spomenute neizražene rizike za njegovu održivost.
