.webp){kind=icon}
Uvjeti za dobivanje kredita postrožit će se i za građane i za kompanije tijekom ovog tromjesečja, otkriva redovna kvartalna anketa među domaćim bankarima koju provodi Hrvatska narodna banka (HNB). Rezultati ankete koju ispunjavaju "rukovoditelji u poslovnim bankama zaduženi za kreditno poslovanje" objavljeni su u utorak, a odnose se na tekuće tromjesečje koje traje do kraja rujna.
Na pitanje hoće li se tijekom ovog tromjesečja promijeniti standardi odobravanja kredita kompanijama, indeks izračunat iz odgovora bankara pokazao je da predviđaju blago pooštravanje uvjeta, i to podjednako za mala, srednja i velika poduzeća, kao i za kratkoročne i dugoročne kredite.
Kad su u pitanju fizičke osobe, stav je sličan. Doći će do pooštravanja uvjeta za dobivanje kredita i kod stambenih i kod potrošačkih kredita.
Pooštravanje uvjeta može uključivati niz čimbenika: od promjena općih uvjeta po kojima posluju banke do povisivanja kamatnih stopa ili naknada za odobravanje kredita, kao i strožih zahtjeva za kolateral ili drugih oblika osiguranja povrata kredita te kraćih rokova otplate i smanjivanja iznosa samih odobrenih kredita.
Najnovija anketa pokazuje i rastući pesimizam među hrvatskim bankarima. Oni sada očekuju da će potražnja za kreditima, bez obzira na sezonska kolebanja, među kompanijama u ovom tromjesečju blago pasti, s time da će relativno najveći pad potražnje biti kod velikih kompanija. Kad su početkom godine prognozirali kako će se kretati potražnja za korporativnim kreditima u drugom kvartalu, bankari su uglavnom očekivali blagi rast potražnje.
Promjena raspoloženja
Do još oštrije promjene raspoloženja došlo je kad su u pitanju krediti građanima. Dok su bankari za drugo tromjesečje predviđali blagi rast potražnje i za stambenim i za potrošačkim kreditima, sada za treći kvartal očekuju stabilnu potražnju za potrošačkima, ali i oštro smanjenje potražnje za stambenim kreditima.
Takva očekivanja mogu biti posljedica niza čimbenika. Mada su kamatne stope na stambene kredite dosad bile relativno stabilne te se ne očekuje njihov rast koji bi mogao odvratiti građane od zaduživanja, na odluke bi sigurno mogao utjecati nezaustavljivi rast cijena nekretnina. Prema posljednjim dostupnim statističkim podacima, nekretnine su u prvom tromjesečju bile 14 posto skuplje nego u istom razdoblju lani. To je bio i peti uzastopni kvartal kako cijene stambenih nekretnina na godišnjoj razini rastu više od deset posto.
Krediti će biti teže dostupni i građanima i kompanijama | Depositphotos
Pad potražnje za stambenim kreditima mogao bi biti i čisto "tehničke" naravi ako je zbog štrajka sudskih službenika došlo do zaostataka u rješavanju predmeta, pa tako i upisivanja hipoteka na nekretnine. Uz to, uporna inflacija i dalje nagriza potrošačku moć građana, a usprkos očekivanom uspjehu turističke sezone, ekonomski izgledi i dalje su relativno nestabilni.
Ostvare li se očekivanja bankara o padu potražnje za kreditima, to bi moglo blago utjecati i na profitabilnost banaka tijekom trećeg tromjesečja. No kako su banke, po dosad objavljenim podacima, već na tragu rekordne godine, ne dođe li do snažnijeg smanjenja kreditiranja, bankari mogu mirno spavati, barem što se tiče zarade.
Visoka zarada dijelom je posljedica rasta kamatnih stopa, i to kod korporativnih kredita. U lipnju je prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite tvrtkama veće od milijun eura bila 5,12 posto, a prije godinu dana samo 1,64 posto.
Europska središnja banka u posljednjih je godinu dana u nastojanju da suzbije inflaciju referentne kamatne stope povisila za 4,25 postotka, što je najbrži takav potez u njenoj povijesti. Kako smo početkom godine pristupili eurozoni, dio tog porasta trebao se odraziti i na kamatne stope domaćih banaka, no Hrvatska se nalazi među državama s najslabijim prijenosom tog rasta.
Stručnjaci Hrvatske narodne banke u srijedu su objasnili da za tako nizak intenzitet prijenosa postoji nekoliko uzročnika. Neki među njima su jednokratni poput pada premije za rizik zemlje i snažnog rasta viška likvidnosti zbog ulaska u eurozonu. No postoje i neki strukturni, "kao što su stabilna i rastuća depozitna baza, uloga depozita kao dominantnog izvora financiranja banaka, relativno nizak omjer kredita i depozita te mali udio promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita", navode u središnjoj banci.
U samo godinu dana ECB je referentne kamatne stope povisio za 4,25 postotka | Andreas Arnold/Bloomberg
Posljednji podaci o postepenom usporavanju inflacije u eurozoni donose blagu utjehu, ali analitičari zasad ne prognoziraju brži pad opće razine kamatnih stopa na tržištu. Rekordni profiti banaka pokazuju da one itekako lako mogu još dosta dugo izdržati bez dodatnog povisivanja kamatnih stopa na kredite. Pitanje je samo kako će prilagoditi svoju poslovnu politiku, posebno ako više kamate na kredite dovedu do oštrijeg pada kreditiranja, kako kompanija tako i građana.
