Europska komisija je objavila tablicu prema kojoj će Hrvatska iz RRF-a dobiti nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnog novaca, dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.
Glavni cilj Mehanizma za oporavak i otpornost je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i europska gospodarstva i društva učiniti održivijima i otpornijima. Čini se da EK smatra kako se Hrvatska brzo oporavlja, pa će zbog toga biti nagrađena manjim iznosom bespovratnog novca.
Državama članicama na raspolaganje stavlja iznos od 672,5 milijardi eura koji čine bespovratni novac u iznosu od 312,5 milijardi eura i 360 milijardi eura najpovoljnijih zajmova, kroz koji Europska unija pozajmljuje sredstva uz povoljnije kamate od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.
Prema novom ključu, u obzir je uzeta razlika između procjene rasta BDP-a u jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2020. godinu, koja je u vrijeme donošenja Uredbe bila najnovija dostupna ekonomska prognoza, te ažuriranih podataka na temelju stvarnog kretanja BDP-a u razdoblju od 2020. do 2021.
Prema privremenim podacima za Hrvatsku koje je objavio Eurostat, hrvatsko gospodarstvo je 2020. palo za 8,1 posto, ali se brzo oporavilo i 2021. zabilježilo rast BDP-a od 10,2 posto, što znači kako je već prošle godine gospodarstvo premašilo razinu od prije koronakrize, dok je Komisija to očekivala tek 2022.
U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenima 5. studenog 2020. godine, koje su služile kao podloga za prvi izračun nacionalnih alokacija, Komisija je u toj godini procjenjivala pad hrvatskog gospodarstva za 9,6 posto, 2021. rast od 5,7 posto, a 2022. od 3,7 posto.