Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka očekuju kako će BDP ove godine rasti 2,5 posto, a inflacija usporiti na sedam posto, objavljeno je u petak u novom izdanju publikacije Hrvatske udruge banaka HUB Izgledi.
Anketirani ekonomisti smatraju kako će u sljedećoj godini hrvatski BDP rasti po stopi od 2,7 posto, a inflacija usporiti na 3,5 posto.
"HUB Izgledi pokazuju konsenzus-prognozu glavnih ekonomista vodećih hrvatskih banaka, koja potvrđuje stabilan gospodarski rast u ovoj godini po stopi od oko 2,5 posto, daljnju fiskalnu konsolidaciju i usporavanje inflacije uz snažan oporavak realnih plaća", navodi se u priopćenju iz Udruge banaka.
Čitaj više
Europska komisija blago povisila procjene rasta hrvatskog BDP-a
Europska komisija procjenjuje da će BDP rasti više, ali i dalje smatra da će inflacija usporiti na 6,5 posto.
13.02.2023
BDP bi prema CEIZ indeksu u drugom kvartalu mogao porasti 2,9 posto
Gospodarstvo će u drugom kvartalu rasti 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, procjenjuju u EIZ-u.
12.07.2023
HUP povećao prognozu rasta BDP-a, poručio kako su reforme ključne
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca sada su predviđanja gospodarskog rasta u ovoj godini povećali na tri posto.
05.07.2023
Hrvatski javni dug nakon dvije godine ponovno raste
Do rasta duga u prvom tromjesečju ove godine došlo je zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a.
30.06.2023
Dodaje se kako su očekivanja za iduću godinu bremenita neizvjesnostima zbog pojave tehničke recesije u Europskoj uniji, no glavni ekonomisti ostaju optimistični i predviđaju nastavak rasta u Hrvatskoj po približno istoj stopi kao i ove godine.
Ekonomisti podsjećaju kako su očekivanja za ovu godinu puno optimističnija nego što su bila u prosincu, kada su prognozirali kako će BDP rasti tek 1,3 posto. Tada su bili optimističniji od Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske komisije, no novom procjenom, HNB je optimističniji s obzirom na to da je prognoza središnje banke rast BDP-a od 2,9 posto.
Na rast će, smatraju, najviše utjecati investicije (5,1 posto) i izvoz roba i usluga (3,2 posto) te državna potrošnja, s očekivanom stopom rasta od 2,9 posto, kao i osobna potrošnja s očekivanim rastom od 1,8 posto.
U publikaciji se navodi kako bi realne plaće trebale rasti brže od BDP-a.
"Gospodarski rast i kronični nedostatak radnika (stopa nezaposlenosti očekuje se na 6,6 posto) tjeraju plaće prema gore, a inflacija usporava. Prosječne cijene potrošača za cijelu 2023. godinu očekuju se na sedam posto višoj razini u odnosu na prosjek 2022. godine, a prosjek na prosjek godine za prosječnu nominalnu bruto plaću očekuju na 11,1 posto, što daje realan rast plaća od oko četiri posto na godišnjoj razini. U tom grmu leži zec koji bi mogao još brže istrčati dionicu 2023. od predviđene stope od 2,5 posto", zaključuju.
Ne očekuju značajni daljnji rast kamatne stope, a ni druga iznenađenja. No iduća im je godina zagonetna. Iako bi mogla biti replika ove. Osobna potrošnja bi, navode, zbog smirivanja inflacije i nastavka napete situacije na tržištu rada trebala povući snažnije nego ove godine, po stopi od 3,2 posto, uz malo slabiji rast bruto investicija nego ove godine, od 3,9 posto, ali uz i dalje snažan rast izvoza roba i usluga od 4,3 posto.
Fiskalne prognoze su nešto pesimističnije jer je iduća godina izborna, stoga se očekuje veći deficit. Ostavili su otvorenu mogućnost za recesiju, budući da su mišljenja ekonomista o toj temi podijeljena. Neki se zaklinju u otpornost hrvatskog gospodarstva zbog visokog udjela usluga i snažnog investicijskog ciklusa, kojemu financijsku polugu daju europska sredstva, dok drugi smatraju kako će oporavak biti slab i opterećen odgođenim učincima monetarnog zaoštravanja u eurozoni.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...