Europska komisija blago povisila procjene rasta hrvatskog BDP-a

Hrvatsko gospodarstvo, prema najnovijim, nešto optimističnijim procjenama Europske komisije, rast će po nešto višim stopama u ovoj i sljedećoj godini. Također, u ponedjeljak su iz Bruxellesa objavili kako imaju nešto viša očekivanja za prošlu godinu, a prognoza da će inflacija ove godine usporiti na 6,5 s prošlogodišnjih 10,7 posto ostala je ista.

U svojim zimskim prognozama, Komisija je procijenila da je hrvatski BDP lani rastao 6,3 posto, ove godine taj bi rast trebao biti na razini od 1,2 posto, a u sljedećoj 1,9 posto. Podsjetimo, u jesenskim prognozama rast za 2022. godinu procijenili su na šest posto, ovu godinu očekivali su rast od jedan posto, a 2024. godine 1,6 posto.

Rast hrvatskog BDP-a u prošloj godini bio je među najvišima u EU-u, nakon Irske (12,2 posto), Portugala (6,7 posto) i Malte (6,6 posto). Prosječni rast u eurozoni, prema procjenama, bio je 3,5 posto prošle godine, ove godine bi trebao biti 0,9 posto, a sljedeće 1,5 posto. I ove bi godine rast hrvatskog BDP-a trebao biti među najvišima nakon Irske (4,9 posto), Malte (3,1 posto), Rumunjske (2,5 posto), Cipra (1,6 posto) i Španjolske (1,4 posto). Sljedeće godine Hrvatsku bi prema rastu BDP preteklo 15-ak država članica, ali bi rast i dalje bio iznad prosjeka u eurozoni (1,5 posto) i u EU27 (1,6 posto).

Komisija procjenjuje da će inflacija pasti na 6,5 posto s prošlogodišnjih 10,7 posto. Sljedeće godine inflacija bi po najnovijim procjenama trebala pasti na 1,6 posto. Ove godine inflacija bi u Hrvatskoj trebala biti nešto iznad prosječne inflacije u eurozoni (5,6 posto), ali sljedeće godine trebala bi biti niža s obzirom na to da se u eurozoni očekuje inflacija od 2,5 posto.

U trećem tromjesečju prošle godine hrvatski se BDP u odnosu na drugo tromjesečje smanjio za 0,4 posto zbog pada investicija i državne potrošnje u kontekstu strožih uvjete financiranja, poremećaja u opskrbnom lancu i rasta inflacija, navodi Komisija. "U četvrtom tromjesečju mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija ne može isključiti, budući da industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe, ali se povjerenje potrošača i poduzeća počelo oporavljati, osobito u industriji i uslugama."

Očekuje se da će snažan rast u prvoj polovici prošle godine omogućiti visoki rast od 6,3 posto u 2022. godini. Glavni pokretači rasta bili su domaća potrošnja i vanjski sektor.

Schengen i eurozona

Rastu ove godine koji se procjenjuje na 1,2 posto trebalo bi pridonijeti pristupanje šengenskom prostoru i eurozoni, za koje se očekuje da će dodatno smanjiti troškove i prepreke u trgovini i putovanjima te pomoći u investicijama.

Očekuje se da će geopolitičke napetosti i slabije globalno okruženje utjecati na vanjsku potražnju. U drugoj polovici ove godine očekuje se početak oporavka realnih prihoda zbog nižih cijena energije i hrane i još uvijek otpornog tržišta rada, koje će pridonijeti blagom povećanju potrošnje kućanstava.

Kvartalni rast u 2023. godine trebao bi dobiti zamah kako godina odmiče, inflacija usporava, a povjerenje potrošača se oporavlja. Potrošnja kućanstava trebala biti glavni pokretač rasta, jer ograničeno tržište rada pridonosi većem rastu plaća u ključnim sektorima, poput ugostiteljstva.

Investicije bi, predviđaju iz Europske komisije, trebale umjereno rasti, djelomično na poticaj iz europskih fondova, dok bi javna potrošnja također trebala dati doprinos rastu. Očekuje se da će slabija vanjska potražnja roba i usluga, s većim uvozom, negativno pridonositi rastu 2023. i 2024. godine.

Sljedeće godine očekuje se da će kretanje plaća i smanjenje inflacije prema ciljanim vrijednostima dodatno potaknuti unutarnju potražnju, dok bi snažnija aktivnost u glavnim trgovačkim partnerima trebala potaknuti rast izvoza. Zbog dinamičnih javnih i privatnih investicija uvoz bi trebao ostati visok.

Inflacija je prošle godine bila viša od prosjeka u eurozoni, 10,7 posto prema 8,4 posto, ali je još uvijek bila niža nego u većini država Srednje i Istočne Europe.

Glavni čimbenici relativno više inflacije u Hrvatskoj bili su povećanje cijena u uslugama, u sektoru prerađene hrane i ne-energetskoj industriji. Inflacija bi sljedeće godine trebala pasti na 6,5 posto zbog većeg pada cijena energije i hrane nego što se ranije očekivalo. Sljedeće godine, manje cijene energije i smirivanje cijena hrane i usluga trebale bi spustiti inflaciju na 1,6 posto, zaključuje Komisija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar