.webp){kind=icon}
Dug opće države na kraju ožujka ove godine iznosio je 69,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je na godišnjoj razini smanjenje od 6,4 postotnih bodova, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).
Istodobno, u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, zabilježen je rast od 0,7 postotnih bodova.
Tako je trend pada udjela duga opće države u BDP-u zaustavljen nakon neprekinutog niza od drugog tromjesečja 2021. godine.
Čitaj više
Hrvatski javni dug dosegao 46,6 milijardi eura
Na kraju veljače 2023. iznosio je 46,6 milijardi eura, što je na godišnjoj razini rast od od 918,6 milijuna eura ili dva posto.
19.06.2023
Inflacija pogurala državne prihode, otišli u plus od 0,4 posto BDP-a
To je rezultat nastavka rasta gospodarske aktivnosti, ali i snažnih inflatornih pritisaka.
24.04.2023
Inflacija obuzdava proračunske minuse, ali usporavanje gospodarstva dolazi po svoje
Proračunski deficiti porast će 2023. u svim zemljama Adria regije, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
24.04.2023
Hrvatska u 2022. s proračunskim viškom od 0,4 posto BDP-a, smanjen i javni dug
Tek šest zemalja članica EU-a, među kojima i Hrvatska, imala je proračunski višak u 2022. godini
21.04.2023
Struktura duga takva je da se 69,8 posto odnosi na unutarnji, a 30,2 posto na inozemni dug.
Ukupno, riječ je o iznosu od 48,1 milijardi eura. Krajem ožujka 2022. godine dug je iznosio 45,4 milijarde eura, odnosno dogodio se rast od 5,9 posto. U odnosu na kraj prosinca rast je 4,5 posto ili 2,1 milijarde eura, pa je vidljivo da je najveći rast duga u posljednjih 12 mjeseci ostvaren u prvom tromjesečju ove godine.
"Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 milijarde eura (ili 7,7 posto) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 milijardi eura (ili 13,0 posto). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 2,5 milijardi eura (ili 7,9 posto), a inozemni dug smanjio se za 0,4 milijardi eura (ili 2,7 posto)", navodi HNB.
Do rasta u prvom tromjesečju ove godine došlo je zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a. Krajem ožujka prošle godine udio javnog duga u BDP-u bio je 75,9 posto, a na kraju prosinca bio je na 68,8 posto.
Kako navodi HNB, podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države.
"U strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,8 posto), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,2 posto), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno četiri posto). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2023. godine bio za 0,8 milijardi eura (ili 29,2 posto) manji u odnosu na kraj ožujka 2022. godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 milijardi eura (ili 7,8 posto). Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga", pojašnjava HNB.
