Inflacija najniža u više od godinu dana, ali ipak ne popušta previše

Stopa godišnje inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u svibnju je bila 7,9 posto, za jedan postotni bod manje nego u travnju i na najnižoj razini još od ožujka prošle godine. Usprkos svojevrsnom usporavanju – prije šest mjeseci inflacija je prelazila 13 posto – bitnije olakšanje još nije na vidiku.

Na mjesečnoj razini cijene su u prosjeku porasle za pola postotka, objavili su u petak iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene hrane i pića najzaslužnije su za inflaciju, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini, objašnjavaju u DZS-u. Uz njih, na godišnjoj razini doprinos visokoj stopi su još dale cijene u ugostiteljstvu, u restoranima i hotelima, dok je na mjesečnoj razini poticaj došao i kroz cijene namještaja i opreme za kuću.

Za primirivanje inflacije najzaslužnije su cijene energenata i s njima povezanih dobara i usluga. Tako su prosječne cijene u prijevozu u posljednjih godinu dana snižene za 4,8 posto, pokazuju podaci DZS-a za svibanj. I na mjesečnoj razini prijevoz je u prosjeku pojeftinio za jedan posto.

Ono što ne pruža utjehu je i dalje visoka stopa tzv. temeljne inflacije u čiji izračun ne ulaze volatilne cijene hrane i energenata. U svibnju je ona na godišnjoj razini iznosila 8,3 posto i bila je čak i za nijansu viša nego u travnju kad je iznosila 8,2 posto.

U društvu Slovenije i Bugarske

Stopa inflacije izražena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, usporediva s drugim članicama Europske unije, pokazuje da je inflacija u Hrvatskoj u svibnju iznosila 8,3 posto. Hrvatska se time našla u društvu Bugarske i Slovenije gdje je svibanjska inflacija redom iznosila 8,6 i 8,1 posto. Prosjek EU je bio 7,1 posto, a daleko najvišu inflaciju imala je Mađarska s 21,9 posto, dok su najmanje rasle cijene u Luksemburgu gdje su u godinu dana ojačale samo dva posto.

"Objava detalja o svibanjskom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji pokazuje godišnje povećanje od 8,3 posto, potvrdilo je preliminarnu objavu u kojemu je inflacija nastavila svoj silazni trend godišnjeg rasta", komentira najnovije podatke Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.

Najsnažniji doprinos usporavanju rasta godišnje inflacije dale su cijene prijevoza, ili preciznije goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, objašnjava Odrčić, "na što je primarno utjecala visoka lanjska baza te ovogodišnje smirivanje globalnih cijena energenata".

Cijene usluga su na krilima postojane potražnje ubrzale godišnji rast, pri čemu se posebno ističu cijene pružanja smještaja, koje su ubrzale svoj međugodišnji rast na 20,5 posto, "što tumačimo kao vrlo jak pritisak strane potražnje, odnosno najavu odlične turističke sezone", dodaje analitički tim. "Sličan trend u kretanju cijena ove komponente, s obzirom na najave o bookingu, očekujemo i u udarnim ljetnim mjesecima, kad se otvara glavni dio sezone".

Naši analitičari očekuju nešto bolje opće ekonomske pokazatelje za ovu godinu, i zbog toga drže da će se zadržati relativno visoka razina potrošačkih cijena – oko 8,2 posto prosječno za cijelu 2023. godinu nakon 10,7 posto, koliko je bila lanjska inflacija, i to "s obzirom da su fundamenti još uvijek relativno snažni, dok će fokus u cijeloj ovoj godini prvenstveno biti na cijenama usluga, pogotovo kako se bliži 'turistički' dio godine".

Detaljniji podaci DZS-a potvrđuju da građani danas puno više novca ostavljaju u nabavci niza osnovnih proizvoda. U posljednjih godinu dana su za čak 50 posto, primjerice, poskupila jaja, za četrdesetak posto šećer, za 35 posto sladoled, za dvadeset posto kruh i tjestenine, kao i krumpir.

Istovremeno su benzin i dizel gorivo pojeftinili za dvadesetak i više posto.

To znači da bi si građani danas još i mogli priuštiti izlet – ako već posjeduju automobil jer su i novi i rabljeni u godinu dana poskupili za oko osam posto – ali na njemu ne bi imali što za jesti. Imajući u vidu i cijene smještaja i prognoze njihova rasta, izlet bi svakako trebao biti jednodnevan.