Prva procjena godišnje stope inflacije u eurozoni koju je u četvrtak objavio Eurostat pokazala je da je inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) s razine od sedam posto u travnju pala na 6,1 posto u svibnju. Inflacija je u travnju bila blago viša nego u ožujku kad je iznosila 6,9 posto, a sada je pala na najnižu razinu još od veljače prošle godine kad je stopa iznosila 5,9 posto.
Pad inflacije posljedica je najvećim dijelom zahvaljujući nižim troškovima energije.
Na mjesečnoj razini cijene su u svibnju u prosjeku bile jednake kao i u travnju.
Među državama koje dijele zajedničku valutu najvišu inflaciju imaju Latvija i Slovačka, sa stopom od 12,3 posto, a blizu su im s dvoznamenkastim stopama još i Litva te Estonija.
Hrvatska se sa stopom od 8,3 posto također nalazi među državama s visokom inflacijom, a na suprotnoj strani ljestvice, najnižu inflaciju u eurozoni imaju Luksemburg, Belgija i Španjolska – ispod tri posto.
Temeljna inflacija eurozone, u čiji izračun ne ulaze volatilne cijene hrane i energije, također je usporila, s razine od 5,6 u travnju na 5,3 u svibnju. Temeljna inflacija važna je za određivanje smjera monetarne politike. U ovom trenutku očekuje se da će Europska središnja banka sredinom lipnja još jednom povisiti referentne kamatne stope za četvrtinu postotka.
Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekivali su pad stope temeljne inflacije na 5,5 posto, što znači da je ona usporila nešto snažnije od očekivanja, ali to još uvijek ne znači da će ECB odmah prestati s podizanjem kamatnih stopa. Uz široko očekivano podizanje kamatnih stopa u lipnju, investitori prognoziraju da će vjerojatno doći do još jednog takvog poteza prije nego dođe do preokreta.
--- Upotpunjeno podacima u drugom, četvrtom, petom i sedmom odlomku.
.webp){kind=icon}
