.webp){kind=icon}
Podizanje kreditnog rejtinga bi Hrvatskoj moglo značiti povoljnije zaduživanje u budućnosti te biti od pomoći u amortizaciji kamatnih stopa Europske središnje banke. U teoriji. U praksi to malo drugačije funkcionira.
Nakon Fitcha i Standard & Poor’sa, agencija Moody's najavila je podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske za dvije razine, na kategoriju Baa2. Hrvatska bi, prema tvrdnjama te agencije, tzv. "investicijski rejting" mogla dobiti u srpnju.
"Podizanje kreditnog rejtinga vezano je uz smanjenje percepcije rizičnosti zemlje. Što je kreditni rejting viši, smatra se da je rizik posuđivanja nekoj zemlji niži, a niži rizik zemlje znači da će joj kreditori biti voljni posuditi više novca po nižoj cijeni, odnosno, nižoj kamatnoj stopi. Stoga bi pad premije rizika Hrvatske u teoriji prvo mogao utjecati na smanjenje kamatnih stopa na kredite državi što bi se moglo 'preliti' na smanjenje kamatnih stopa poslovnih banaka na kredite svim domaćim sektorima (poduzećima i kućanstvima)", komentirali su za Bloomberg Adriju iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Neovisna ocjena
Dodali su kako objave rejting agencija ponekad mogu biti korisne budući da daju dodatnu neovisnu ocjenu rizičnosti zemlje. No istaknuli su i da im se u javnosti možda pridaje i prevelik značaj jer se ponekad pogrešno pretpostavlja kako one dominantno određuju kamatne stope.
"U praksi porast rejtinga najčešće ne uzrokuje znatan pad cijene zaduživanja osim u pojedinim iznimnim slučajevima – primjerice pri gubitku investicijskog 'ranga'. Razlog je taj što nerijetko sudionici na tržištu/investitori vrlo učinkovito i sami, bez posredovanja agencija, procesuiraju informacije o ekonomskoj situaciji u zemlji. Promjena kreditnog rejtinga za njih stoga ne predstavlja 'iznenađenje' i posljedično ima tek ograničeno djelovanje na kamatne stope", pojasnili su iz HNB-a, uz napomenu da agencije dodjelom kreditnog rejtinga samo potvrđuju ono što su sudionici na tržištima već dobrim dijelom znali i uračunali u trošak zaduživanja države, poduzeća i građana. U tom slučaju, objašnjavaju, samo poboljšanje kreditnog rejtinga neće utjecati na smanjenje troška zaduživanja države, pa tako ni poduzeća i građana u trenutku objave novog rejtinga.
Iako podizanje rejtinga ne bi trebalo značajnije utjecati na cijenu zaduživanja, upravo se od uvođenja eura očekuje takav učinak.
"Hrvatski građani, poduzetnici i država mogu očekivati da će ulaskom u europodručje premija rizika za Hrvatsku biti niža, što znači da bi najavljeni rast kamatnih stopa mogao biti blaži nego u ostalim državama Europske unije. S obzirom na to da su već dvije najveće i najpoznatije agencije podigle kreditni rejting Hrvatske, ne očekujemo da će ista odluka i treće agencije imati značajan utjecaj na tržište", navode iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Iz tog udruženja obrazlažu kako će uvođenje eura pozitivno utjecati na uvjete financiranja jer se bankama i njihovim klijentima dugoročno olakšava upravljanje valutnim rizikom, što znači da će se rizici generalno smanjiti.
Postupna prilagodba
U HNB-u ističu kako se učinak uvođenja eura na troškove zaduživanja (donošenje odluke, povećanje rejtinga ili samo fizičko uvođenje eura) ne materijalizira u cijelosti u jednom trenutku, nego postupno tijekom razdoblja pristupanja europodručju, dijelom možda čak i nakon samog uvođenja eura, a moguće je i da kroz vrijeme oscilira.
Eurozona, međutim, nije krajnji cilj.
"Unatoč tome što će uvođenje eura pomoći da gospodarstvo bude otpornije i učinkovitije, ključ cjelovitog gospodarskog uspjeha ipak se nalazi u rukama nositelja ekonomske politike te je potrebno nastaviti provoditi cjelovite reforme, koje bi mogle utjecati na daljnje smanjivanje rizika poslovanja u Hrvatskoj i posljedično visinu kamatnih stopa", zaključuju iz HUB-a.
