Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju ožujka ove godine porasle su za 7,4 posto na godišnjoj razini, dok su na mjesečnoj zabilježile blagi rast od 0,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak.
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni najviše su porasle zalihe kapitalnih proizvoda, za 11,4 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju porasle su za 5,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto. Zalihe energije smanjene su za 9,9 posto, a intermedijarnih proizvoda za 0,4 posto.
Na godišnjoj su razini najviše porasle zalihe kapitalnih proizvoda, za 19 posto. Zalihe intermedijarnih proizvoda porasle su za 13,6 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,3 posto. Zalihe energije smanjene su za pet posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto.
Čitaj više
Industrijska proizvodnja u veljači 2023. pala za 1,7 posto
Industrijska proizvodnja porasla je za 0,7 posto u veljači u odnosu na siječanj 2023. i pala u odnosu na lani.
31.03.2023
Prekinut pad cijena nafte
WTI i Brent za travanjsku isporuku porasli su za po 0,5 posto, na 74,33, odnosno 80,96 dolara za barel.
23.02.2023
BBA analiza: Maloprodaja u Hrvatskoj stagnira, u Sloveniji pada
Početkom ove godine maloprodaja u Adria regiji pokazala je mješovitu sliku.
08.05.2023
Što se događa u Njemačkoj – zatvaraju na tisuće trgovina
U razdoblju od 2020. do 2022. vrata je trajno zatvorilo 11 tisuća fizičkih trgovina.
24.04.2023
Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji porasle za jedan posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 2,5 posto.
U sklopu prerađivačke industrije, najveći rast zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 64,7 posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 12,7 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 11,5 posto, proizvodnji električne opreme, za 9,9 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme te proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 9,4 posto itd.
Istodobno su najviše pale zalihe u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 14,8 posto, proizvodnji papira i proizvoda od papira, za 12,9 posto, te proizvodnji metala, za 10,3 posto.
Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji porasle za 8,1 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 5,3 posto.
Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha bilježi u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 34,4 posto, preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnji proizvoda od slame i pletarskih materijala, za 33,4 posto, proizvodnji strojeva i uređaja, za 22,9 posto itd.
Najviše su pale zalihe u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 25,4 posto, proizvodnji metala, za 20,6 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 19,5 posto itd.