HUP: Reforme će ubrzati rast standarda i Hrvatsku lansirati među elitne zemlje

HUP očekuje rast gospodarstva od jedan posto u 2023. godini, smirivanje inflacije prema tri posto krajem godine i kontinuirani rast zaposlenosti od dva posto godišnje. Potencijal rasta BDP-a prognozira se na prosječnih tri posto godišnje u idućih deset godina uz pretpostavku poreznog rasterećenja te provođenja reformi u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnom sektoru. Pad udjela javnog duga u BDP-u te rast produktivnosti temeljen na reformama korak su k članstvu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i podizanju kreditnog rejtinga na A razinu, zaključak je makroekonomskih analiza HUP-a.

S obzirom na očekivani početak pregovora o pristupanju Hrvatske OECD-u, organizaciji najrazvijenijih zemalja, HUP je ugostio vršiteljicu dužnosti direktorice za ekonomska pitanja OECD-a Isabell Koske koja je predstavila očekivanja kretanja gospodarstava 20 najrazvijenijih zemalja. U kontekstu regije Srednje i Istočne Europe posebno je istaknula uspjeh Češke i Poljske koje su kroz podizanje konkurentnosti, korištenje EU-ovih fondova, a prije svega provođenjem reformi obrazovnog sustava značajno napredovale i pozicionirale se kao lideri regije.

"Među ključnim reformama za napredovanje Hrvatske je reforma obrazovanja jer tržište rada mora imati adekvatne i kvalitetne kadrove da bi moglo razvijati ideje i konkurirati na globalnom tržištu. Isto tako, jednako je važno omogućiti onima koji su završili svoje obrazovanje lakšu reedukaciju i neprestano usavršavanje novim vještinama koje traži moderan svijet. Stope zapošljavanja u Hrvatskoj i dalje su slabije od onih u zemljama OECD-a. Kvalitetna i visokoobrazovana radna snaga ključ je uspjeha Poljske koja je u dvadeset godina udio visokoobrazovanih podigla s devet na više od 30 posto", pojasnila je Koske.

Slijeva nadesno: Hrvoje Stojić, Isabell Koske i Irena Weber | HUP

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predstavio je makroekonomske prognoze za hrvatsko gospodarstvo do 2024. godine. Osnovni scenarij uključuje rast gospodarstva, smirivanje inflacije na prosječnih 6,5 posto u tekućoj godini te kontinuirani rast broja zaposlenih od dva posto. Stojić je istaknuo značajna poboljšanja trendova u javnim financijama kroz pad udjela javnog duga u BDP-u za koji očekuje da će se kroz nekoliko idućih godina svesti na Maastrichtski kriterij, odnosno na svega 60 posto.

"Vjerujem da će Hrvatska zaslužiti kreditni rejting A u idućem razdoblju, ako se provedu nužne reforme koje vode u brže i jednostavnije poslovanje, niži porezni teret, manje administracije i ako se nastavi apsorpcija EU-ovih sredstava. Sve preduvjete, uključujući stabilne javne financije, pad javnog duga te znatno povećani potencijal rasta BDP-a imamo", zaključio je Stojić.

U društvu najboljih

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da je recesija izbjegnuta te kako nakon ulaska u eurozonu i Schengen imamo priliku ući u društvo najbogatijih, najuspješnijih i najkonkurentnijih zemalja.

"Hrvatska započinje pregovore o pristupanju OECD-u, što je povijesni trenutak nakon pristupanja Schengenu i ulaska u eurozonu. Nakon ostvarenih vanjskopolitičkih ciljeva, sada je vrijeme da uredimo vlastitu kuću. Moramo provesti organizacijske i fiskalne reforme koje će omogućiti ubrzanje rasta standarda i realizaciju cilja sviju nas, a to je bogata i uspješna Hrvatska. To je naša odgovornost prema mladima i jedini način da svoje talente zadržimo u zemlji i privučemo one koji su otišli da se na naše tržište i vrate", rekla je Weber.

Pridruživanjem OECD-u Hrvatska bi stala uz rame 38 gospodarski najrazvijenijih zemlja poput Irske, Švicarske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Danske, Švedske itd.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar