Vlada izrađuje plan za stambenu politiku, zasad na klimavim temeljima

Vlada je u četvrtak na sjednici donijela odluku o izradi Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine te akcijskog plana za ovu i iduću godinu kojima je glavni cilj pristupačno stanovanje. Polazne postavke ne ukazuju na to da postoji jasna vizija stambene politike.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako se u izradi tog dokumenta teži dodatnim ciljevima kao što su smanjenje iseljavanja, naseljavanje deficitarnih kadrova, povećanje radne mobilnosti, olakšanje života starijim osobama, povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnost u arhitekturi i provedba zeleno-kružne, odnosno održive stanogradnje.

U prijašnjim istupima ministar je najavio kako bi nova stambena strategija trebala biti donesena do kraja ove ili do početka iduće godine te da će obuhvatiti "izgradnju stanova koji bi prioritetno bili okrenuti iznajmljivanju mladima po povoljnim uvjetima".

Na tom će dokumentu u radnoj skupini surađivati stručnjaci iz arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije. Od njih se očekuje detaljna analiza stambenog fonda te ponude i potražnje kako bi se utvrdile smjernice za Nacionalni plan.

Aktivnosti za izradu Nacionalnog plana stambene politike započete su već 2019. godine, a dosad su izrađena dva dokumenta – Analiza stanja stambenog fonda u RH i nacrt Projektnog zadatka za izradu Stambene strategije, koje je, kako se navodi u Vladi, potrebno ažurirati.

Opća mjesta

U Vladinoj odluci o izradi Nacionalnog plana stambene politike navodi se pet polaznih teza koje su vrlo općeg karaktera. Navodi se, primjerice, da je stanovanje "jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto".

U dokumentu nema ni okvirnih podataka ni procjena o tome koliko stanova nedostaje, koliko su tržišne cijene nekretnina porasle, koliko se u prosjeku plaća kvadratni metar nekretnine te koje bi se cijene najma u trenutnim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj mogle definirati prihvatljivima u smislu priuštivog stanovanja. Navodi se tek kako "ponuda na stambenom tržištu ne može zadovoljiti potrebe" te kako su "cijene stambenih nekretnina stalno u porastu".

Nema spomena ni mehanizama poput oslobođenja od komunalnih naknada, poreza ni subvencija kojima bi se mogla potaknuti priuštiva stanogradnja u Hrvatskoj, o kojoj se već godinama priča.

Poseban izazov

Vlada pak izdvaja kako joj poseban izazov u kreiraju Nacionalnog plana predstavlja to što je Hrvatska izrazito geografski i ekonomski heterogena. Dodaju i da je od svih nastanjenih stambenih jedinica u Hrvatskoj koje se koriste za stalno stanovanje, 97,28 posto njih u privatnom, a 2,72 posto u ostalim oblicima vlasništva.

Kao orijentir za izradu Nacionalnog plana, Vlada se poziva i na istraživanje Svjetske banke od prošle godine prema kojem oko 56 posto svjetske populacije, odnosno 4,4 milijarde stanovnika živi u gradovima. "Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti s urbanim stanovništvom koje će se do 2050. više nego udvostručiti u odnosu na sadašnju veličinu, a tada će gotovo sedam od deset ljudi živjeti u gradovima", navodi se u dokumentu iz kojeg je jasno da kreatorima politike vizija o realizaciji lijepih želja o smanjenju iseljavanja, izvrsnosti, lakšeg života za starije i povoljnijeg najma stanova za mlade tek treba nadoći.

Konkretan interes

Dobra vijest je da su građani, banke i građevni investitori zainteresirani i zasad vrlo strpljivi.

"Ako država započne s takvim projektima, siguran sam da će se velik broj poduzetnika uključiti. To bi potaknulo i smanjenje cijena nekretnina jer bi se povećala ponuda", komentirao je nedavno za Bloomberg Adriju Marin Štenglin, član uprave Alfa stan grupe.

Potrebno je za početak u dogovoru s gradom ili državom odrediti zemljište na koje će dovesti infrastrukturu, raspisati natječaj i početi graditi stanove čija cijena ne bi trebala prelaziti iznos predviđen investicijskom studijom. Naravno, grad bi za to zemljište trebao investitore ili potpuno ili u nekoj mjeri osloboditi nameta, a država poreza. Oni mogu činiti i do 50 posto troška investicije, gdje do 25 posto otpada na zemljište, a 25 posto na porez, pojasnio je Štenglin.

Kad bi se taj iznos umanjio te postavio netko tko će kvalitetno upravljati financijama i gradnjom, može nastati odličan projekt koji ne stoji puno, istaknuo je.

Najavljeni projekti

Podsjetimo, Erste & Steiermärkische banka je lani najavila da će do 2030. godine izgraditi 15 tisuća priuštivih stanova na tržištima Srednje i Istočne Europe. U planu im je izgraditi priuštive stanove i u Hrvatskoj. Erste grupa na godišnjoj razini već osigurava sredstva za financiranje izgradnje više od 6000 subvencioniranih stanova u Austriji, Češkoj i Slovačkoj.

"U skladu sa strategijom međunarodne Erste grupe, Erste banka u Hrvatskoj također je započela s pripremnim aktivnostima u ovom segmentu te razgovorima s predstavnicima lokalnih uprava nekoliko hrvatskih gradova. Međutim, budući da se radi o kompleksnoj i potpuno novoj inicijativi, gdje ne postoje konkretni primjeri na tržištu, u ovom je trenutku još prerano za detalje te je za očekivati da će banka u razumnom roku s javnošću moći podijeliti informacije o konkretnijim koracima povezanima s realizacijom ove inicijative", kazali su iz Erstea za Bloomberg Adriju.

Svi pogledi usmjereni su na državu koja obećava da će takvim stanovima "prioritetno" utabati put, čeka se samo da se odmaknu od općih mjesta i prionu na akcijske planove.