Barem 870 milijuna eura preselit će se na bankovne račune stranih vlasnika velikih domaćih kompanija, pokazuju prve najave isplata dividendi domaćih "teškaša". Dvije najveće banke te naftni i telekomunikacijski lideri najavili su isplatu ukupno milijardu eura dividende, od čega će najveći dio biti isplaćen u inozemstvo.
Kako se tek zahuktava sezona glavnih skupština, iznos profita ostvarenog u Hrvatskoj, a koji će se kroz dividende isplaćivati i stranim vlasnicima, zasigurno će nastaviti rasti.
Zagrebačka banka namjerava iz lanjske i dobiti ostvarene prethodnih godina isplatiti 541,2 milijuna eura i to u dva navrata – dio u svibnju, dio u listopadu. Kako talijanski UniCredit drži 96,2 posto vlasništva, to će se u Italiju sliti 520,6 milijuna eura (još barem 4,2 milijuna ići će u mirovinske fondove pod upravljanjem PBZ Croatia osiguranja, a gotovo 650 tisuća eura dobit će bivši dugogodišnji šef Franjo Luković, ako u međuvremenu ne prodaju svoje udjele).
Čitaj više
HT isplaćuje 86,6 milijuna eura dividende, 1,10 eura po dionici
Lani je dividenda iznosila 1,06 eura.
23.03.2023
Ina će isplaćivati dividende od 20 eura po dionici
Predložena dividenda je za 53 posto viša u odnosu na onu isplaćenu lani, koja je iznosila 98 kuna po dionici.
22.03.2023
Banke u 2022. godini: Zagrebačka podbacila, PBZ i Erste prebacile
Dobit najveće banke smanjena 11 posto; PBZ uspješniji 27, a Erste 15 posto.
02.03.2023
Dobit Zagrebačke banke lani 11 posto manja nego 2021.
Poslovni prihodi povećani su tek za 0,6 posto u odnosu na 2021.
22.02.2023
PBZ, druga po veličini domaća banka, također je najavila isplatu dividende i to od 189,2 milijuna eura iz lanjske dobiti. Dividenda će biti isplaćena jedinom dioničaru banke, talijanskoj grupi Intesa Sanpaolo.
I druge prominentne domaće financijske kuće lani su ostvarile impresivne rezultate, poput Erste i OTP banke, a ne treba isključiti i one s nešto umjerenijom dobiti, ali koje također imaju inozemne vlasnike poput Raiffeisen ili Addiko banke. Može se vjerovati da će barem dio, ako ne i većina njihova profita također naći put u inozemstvo.
Vodeća domaća naftna kompanija Ina prošlu je godinu, zahvaljujući visokim cijenama nafte i plina, završila s rekordnim rezultatima. Iz Ine su ovih dana najavili isplatu dividende od 20 eura po dionici, a kako mađarski MOL drži blizu polovice vlasništva, prema Budimpešti će krenuti 98,2 milijuna eura.
Uspješna godina
Hrvatski telekom (HT) također je ovih dana predložio dividendu od 1,10 eura po dionici, odnosno ukupno 86,6 milijuna eura iz lanjskog poslovanja. Od toga će se blizu 46 milijuna eura odvojiti Deutsche Telekomu koji kontrolira 53 posto dionica.
Može se vjerovati da će i konkurenti A1 i Telemach, također u stranom vlasništvu, rezultate lanjske uspješne godine usmjeriti svojim vlasnicima. A1 je lani ostvario dobit prije kamata i oporezivanja od 66,1 milijun eura. Kompanija se nalazi u vlasništvu A1 Telekom Austria grupe u kojoj natpolovični vlasnički udio drži meksički América Móvil poznatog milijardera Carlosa Slima.
Turizam i trgovina
Među domaćim kompanijama koje ostvaruju najviše prihode nalaze se i trgovački lanci. Mada u trgovini profitne marže nisu visoke kao u telekomunikacijama ili financijama, dobit lanaca poput Lidla, Kauflanda i Spara, koji su također u stranom vlasništvu, vjerojatno će također barem dijelom pronaći svoj put u inozemstvo.
Lanjska uspješna turistička sezona osigurala je solidne profite i kompanijama iz ugostiteljskog sektora. Mada u tom sektoru zaradu većinom ostvaruju manji domaći iznajmljivači i ugostitelji, dio većih hotela i turističkih kompleksa ima i strane vlasnike.
Bez previše straha stoga se može pretpostaviti da će barem milijardu eura lanjskog profita, a zasigurno i više jer smo ovdje obuhvatili samo najveće igrače iz najprominentnijih sektora, biti isplaćeno stranim vlasnicima. S jedne strane se stoga može činiti da domaća ekonomija radi za strane vlasnike.
No sigurno bi se našlo i argumenata da inozemne investicije, bilo u vlasništvo bilo na druge načine, dolaze i s mrežom koja olakšava ostvarivanje upravo te zarade. Skok domaće ekonomije, na kraju krajeva, došao je sredinom prošlog desetljeća upravo nakon pridruživanja Europskoj uniji, tako da nema sumnje da jačanje veza s inozemstvom pridonosi domaćem gospodarstvu. A (za) to treba platiti.
.webp){kind=icon}
