text size
U 2022. godini na portalu MojPosao objavljeno je gotovo 4000 oglasa za sezonske radnike, što je 14 posto više u odnosu na godinu ranije te 28 posto više nego rekordne 2019. godine. Početak prošle godine obilježio je veliki rast broja oglasa u kategoriji turizma i ugostiteljstva u odnosu na 2021. godinu. Tako je, primjerice, u siječnju 2022. godine zabilježeno 51 posto više oglasa nego godinu ranije. No ne treba zaboraviti da su u to vrijeme 2021. godine na snazi bile relativno jake protuepidemijske mjere, navode.
Kako je godina odmicala, taj se rast smanjivao, da bi broj oglasa u svibnju bio manji nego 2021. godine, kada su poslodavci u strahu od epidemije kasnili sa sezonskim zapošljavanjem te su to pokušali nadoknaditi u kasnijim proljetnim i ljetnim mjesecima.
Smirivanjem situacije i popuštanjem koronamjera, potražnja za sezonskim radnicima 2022. godine krenula je "na vrijeme". "Broj oglasa rastao je iz mjeseca u mjesec, a tako je ostalo sve do prosinca, kada je zabilježen nešto manji broj oglasa nego 2021.", navode.
MojPosao
Tko se najviše traži?
Najviše oglasa objavljeno je u kategoriji turizma i ugostiteljstva, gdje je zabilježeno više od 10 tisuća natječaja (64 posto). Ako tu brojku usporedimo s onom iz 2021. godine, primijetit ćemo rast od 17 posto, odnosno devet posto ako bismo gledali 2019. godinu. Na drugom mjestu našla se kategorija prodaje, s 12 posto više oglasa za sezonske radnike.
Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar. Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u Splitsko-dalmatinskoj (31 posto), Istarskoj (22 posto), Primorsko-goranskoj (23 posto) te Zadarskoj županiji (16 posto).
S portala MojPosao napominju kako u oglasima nemaju naznačen broj izvršioca, pa tako poslodavci kroz jedan oglas mogu zaposliti i više radnika.
Sezonci
Portal MojPosao navodi kako je istraživanje "provedeno na više od 500 ispitanika, od kojih je 68 posto žena i 32 posto muškaraca. Najviše ispitanika, njih 39 posto, starije je od 40 godina, dok ih je 23 posto mlađe od 25 godina, a 24 posto ima između 31 i 40 godina te je 14 posto njih u dobi od 26 do 30 godina. Tri četvrtine ispitanika (69 posto) ima srednju stručnu spremu ili niže".
Čak 81 posto ispitanika barem je jednom radilo u sezoni. Od ispitanika koji imaju iskustvo rada u sezoni, najveći dio njih sezonske je poslove odrađivalo za vrijeme školovanja i studiranja kako bi popunili budžet (35 posto), odnosno neposredno nakon školovanja i prije pronalaska posla u struci (19 posto). Nešto više od četvrtine ispitanika (28 posto) sezonskim je poslovima popunjavalo pauzu između stalnih poslova. Sezonske poslove s nadom da će ostati za stalno radilo je 28 posto ispitanika. Svaki peti ispitanik (19 posto) izjavio je kako je sezonski posao "baš po njegovoj mjeri" i kako mu odgovara takav način rada.
MojPosao
Gledano po vrsti posla koji su ispitanici odrađivali, prednjače oni u ugostiteljstvu (63 posto), hotelijerstvu (recepcija, administracija, 30 posto) i prodaji (21 posto). S druge strane, najmanji dio njih radilo je u održavanju, sigurnosti ili proizvodnji (14 posto). Djelatnici na sezonu nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta, zbog čega ne čudi činjenica da su sigurna primanja (54 posto) i smještaj (42 posto) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca. Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok je radno vrijeme nešto manje važno.
Prednosti i mane
Stjecanje novih znanja i vještina 60 posto ispitanika ističe kao prednost sezonskog posla. Tu je i upoznavanje novih ljudi (50 posto) te plaća koja je viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (49 posto).
Nešto više od trećine ispitanika kao prednost sezonskog posla vidi boravak na moru (38 posto), dok ih 34 posto smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posao zanimljiv i atraktivan. Tek manje broj ispitanika (10 posto) navodi kako sezonski posao nema prednosti.
MojPosao
S druge strane, više od pola ispitanika ograničeno trajanje sezonskog posla vidi kao njegovu najveću manu. Uz to što je sezonski posao kratkog vijeka, on je i intenzivan, odnosno puno intenzivniji nego cjelogodišnji posao, a upravo to kao manu navodi polovica ispitanika.
MojPosao
Da bi takav tempo rada trebao biti bolje financijski nagrađen, smatra 43 posto ispitanika, koji upravo preniske plaće navode kao glavni nedostatak. Koliko je sezonskim radnicima smještaj važan potvrđuje i podatak da 41 posto ispitanika kao manu sezonskog rada navodi nedostatak ili neadekvatnost smještaja.
MojPosao
Za svoj sezonski rad ispitanici mjesečno očekuju minimalno 1.231 eura neto, što je čak 30 posto više u odnosu na prošlu godinu. Mjesečna primanja naravno ovise i o vrsti posla koji rade: konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.270 eura, kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1.540 eura, sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.013 eura, recepcioneri smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1.136 eura, a prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1.126 eura.
.webp){kind=icon}
