Ravnatelj Porezne uprave smatra kako je porez na nekretnine izgledan

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša izjavio je kako porez na nekretnine u ovom mandatu nije u programu Vlade Republike Hrvatske. "No, zbog strukture oporezivanja, visokog udjela neizravnog oporezivanja i regresivnog učinka PDV-a koji se pokušava smanjiti kroz snižene stope, porez na nekretnine je uskoro izgledna opcija", rekao je Kutleša.

Gostujući na HRT-u, komentirao je i uvođenje poreza na ekstraprofit. Rekao je kako po originalnoj uredbi Vijeća Europske Unije, kojoj je cilj bilo kompanije oporezivati sa 75 posto ili većim povećanjem prihoda u sektoru rudarstva, naftne i prerađivačke industrije, Hrvatska nije imala poduzeća koja bi bila obuhvaćena tim kriterijima, pa bi prihod od originalne Uredbe bio nula eura.

"Zato smo po istim pravilima uveli solidarni doprinos, koji je u Hrvatskoj postao porez, na principu solidarnog doprinosa za najveće poduzetnike, koji ostvaruju prihode veće od 300 milijuna kuna. No isto tako smo donijeli i niz izuzetaka kako bi uzak segment gospodarstva bio zahvaćen. Smatram kako porez na ekstraprofit neće prouzrokovati dublje poremećaje na tržištu", istaknuo je Kutleša.

Kutleša je zaključio kako je porez na nekretnine budućnost. "Ako jedinica lokalne samouprave nije sama povećala porez po ležaju, on iznosi 100 eura godišnje. Uz to treba dodati proviziju koja se plaća agencijama za oglašavanje. Ostavljam da svatko procijeni za sebe koliko je rentijerstvo porezno opterećeno, ali smatram kako će se u budućnosti svakako preispitati porezno opterećenje u sektoru rentijerstva", zaključio je Kutleša.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber rekla je kako se HUP od samog početka protivi uvođenju poreza na ekstraprofit te je navela primjer brodogradnje, odnosno brodogradilišta Viktor Lenac, koje je potpisalo nekoliko odličnih ugovora i gotovo zaključio sve poslove. "No, kako bi ugovori bili valjani, jamstvo nastavka suradnje bila je rekonstrukcija doka 11, za koju je brodogradilište imalo spremnu likvidnost. Ona će sada otići kao porez državi, a rekonstrukcija se odgađa za budućnost", istaknula je Weber.

Dodala je i kako, unatoč izuzećima, postoji niz nelogičnosti u porezu te kako su neke kompanije morale dizati kredite kako bi pokrile porez, što je posve neprihvatljivo od bankarskog odjela za rizike. Rekla je i kako ima još primjera poduzeća poput Viktor Lenca, ali i primjera u kojima su poduzeća krenula u predugovore i investicijski ciklus, a nakon plaćanja poreza ostala bez likvidnih sredstava za zaključenje projekata i investicija.

Mladen Vedriš istaknuo je kako su za poticanje rada poduzetnika potrebna porezna rasterećenja. "Hrvatska mora revidirati svoj fiskalni kapacitet. Po fiskalnom kapacitetu Hrvatska je u sredini Europske unije, ali onda dolaze parafiskalni nameti koji dodatno opterećuju", rekao je pa dodao i kako ključnim smatra manje oporezivanje rada.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar