Ugostiteljstvo i transport najrizičniji biznisi u Hrvatskoj

Logistička i ugostiteljska djelatnost najrizičniji su biznisi u Hrvatskoj, dok je zdravstvo najsigurnije, pokazuju brojke o stečajevima otvorenim prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak pokazuju kako je u 2022. godini ukupno otvoreno 5,6 tisuća stečajeva.

Gledano po mjesecima, najviše ih je donio siječanj, čak 656, nakon kojeg slijedi svibanj s 571 stečajem. Najmanje ih je bilo u kolovozu, tek 142, što je velikim dijelom zasigurno posljedica ljetnoga birokratskog odmora.

Kad se razmotre brojke po pojedinačnim djelatnostima, najveći broj stečajeva, po više od tisuću, otvoreno je u trgovačkom sektoru i ugostiteljstvu. No, kako u tim sektorima i posluje ponajviše trgovačkih društava, za stvaranje realnije slike rizičnosti pojedine djelatnosti usporedili smo lanjski broj stečajeva s posljednjim dostupnim podacima za broj registriranih trgovačkih društava i obrtnika po pojedinom sektoru.

Statistika registriranih trgovačkih društava i obrtnika po sektorima dostupna je s krajem lanjskog rujna, no i te su brojke dovoljne kako bi se stekao uvid u situaciju u cijelom gospodarstvu. Kako je krajem devetog mjeseca bilo registrirano ukupno 335,7 tisuća trgovačkih društava i obrtnika, i kako je stečaj lani otvorilo već spomenutih 5,6 tisuća poslovnih subjekata (po važećoj definiciji DZS-a, u poslovne subjekte ubrajaju se pravne osobe i obrti koji posluju po tržišnim načelima), to znači da je na razini cijele države njih 1,67 posto otišlo u stečaj.

Otvoriti tvrtku u nekoj djelatnosti ipak može biti rizičnije. Primjerice, u sektoru ugostiteljstva u stečaj je otišlo gotovo tri posto registriranih subjekata. Podosta iznad državnog prosjeka nalazi se i djelatnost skladištenja i prijevoza. Tamo je lani u stečaju završilo 2,57 posto registriranih poslovnih subjekata.

Udio stečajeva veći od dva posto još je zabilježen u građevinarstvu, što se donekle i može očekivati u djelatnosti poznatoj po čestim osnivanjima malih poduzeća za pojedine projekte ovisne o hirovima tržišta i dostupnih financija, ali i radne snage. Uz već spomenute, udio veći od dva posto zabilježen je i u administrativnoj djelatnosti. Otvaranje malih tvrtki za uredske i slične poslove očito nije baš oklada na siguran biznis.

S druge strane, daleko najsigurnija djelatnost je zdravstvo. Tamo je stečaj lani zatražilo tek 0,43 posto registriranih poslovnih subjekata. U zemlji gdje se sustav javnog zdravstva jedva drži na aparatima, privatni sektor ima prilično siguran posao. Barem dok domaća demografija to još omogućava, mada je solidan broj privatnih hrvatskih zdravstvenih tvrtki okrenut pružanju usluga zdravstvenim turistima iz inozemstva.

Financije i nekretnine

Uz zdravstvo, među sigurnije sektore još se mogu ubrojati i financijske djelatnosti i osiguranja, te poslovanje nekretninama. Čini se kako usprkos prividnom bezbroju malih ureda za mešetarenje nekretninama, rast cijena kuća i stanova, i potražnja, svima osiguravaju dovoljno čvrste temelje. Spomenutima se u grupi manje rizičnih djelatnosti još pridružuju i tvrtke koje se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima, pokazuje statistika DZS-a.

Najpopularnija gospodarska djelatnost – trgovina, kojom se bavi čak petina domaćih poslovnih subjekata, odnosno njih blizu 65 tisuća – ima nešto malo viši udio stečajeva od državnog prosjeka. Tamo je lani u stečaj otišlo 1,85 posto poslovnih subjekata u odnosu na 1,67 posto nacionalnog prosjeka. Prerađivačka industrija, pak, koja zapošljava čak i više radnika nego trgovina, njih 233 tisuće, nalazi se blago ispod nacionalnog prosjeka s udjelom stečajeva od 1,55 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar