Uvođenje eura malo će koju domaću djelatnost pogoditi kao kupoprodaju valuta te je izgledno da je prošla godina bila posljednja u kojoj se na mjenjačkim poslovima moglo još i pristojno zaraditi. A najnoviji podaci središnje banke pokazuju kako su mjenjači 2022. završili s 3,85 milijardi eura prometa, što je tek malo ispod najboljih godina, ali još uvijek sasvim pristojan rezultat.
Oko 87 posto prometa mjenjača bila je kupoprodaja eura. Uvođenje zajedničke europske valute kao službenog sredstva plaćanja u Hrvatskoj znači da bi promet mjenjača, ako odluče ostati u tom biznisu, ove godine mogao iznositi tek desetak posto onoga iz prethodnih godina, odnosno između 350 i 400 milijuna eura.
Prema dostupnoj statistici Hrvatske narodne banke za posljednjih desetak godina, mjenjačima je rekordna bila 2017. kad su ostvarili promet od 4,01 milijarde eura. Nakon toga, tek nešto slabija bila je 2018. s prometom od 3,99 milijardi eura, a i ostalih godina, s iznimkama pandemijskih 2020. i 2021., promet se kretao u rasponu od 3,8 do četiri milijarde eura. Prošla je godina tako bila u rangu višegodišnjih prosjeka.
Registar središnje banke pokazuje kako dozvolu za obavljanje mjenjačkih poslova ima oko tisuću poslovnih subjekata. No daleko od toga da se svi oni time bave ili da im je to isključiva djelatnost. Mnogima, poput hotela ili lanaca benzinskih crpki, to je samo usputna djelatnost, tako da će oni bez većih problema nastaviti svoje poslovanje.
Čak su i sitniji obrtnici nerijetko nudili promjenu valuta uz turističke proizvode i djelatnosti te im je kupoprodaja valuta bila samo dodatni prihod. Njima preostaje također se fokusirati na preostali dio biznisa.
Onim rijetkima koji specijaliziranim za zaradu na promjeni valuta moglo bi biti teže. Neki su već i ranije razvijali sukladne financijsko-posredničko-investicijske usluge poput zalagivačkih poslova, kupoprodaje investicijskog zlata ili kriptovaluta. Oni bi svoju šansu mogli tražiti u nastavku pružanja takvih usluga, ali će se sada bez turista morati osloniti na više-manje isključivo domaću potražnju.
Hrabrima koji se odluče na ostanak u mjenjačkom biznisu preostaje trgovanje američkim dolarima i švicarskim francima. Uz euro, to su još jedine dvije valute koje su lani u ukupnom prometu imale pojedinačni udio veći od jedan posto. Američki dolari činili su 6,2 posto prometa, a franci 3,4 posto. Razini od jedan posto jedino se još približava bosanskohercegovačka konvertibilna marka.
Dominacija banaka
U ukupnoj trgovini valutama mjenjači su u Hrvatskoj zapravo činili tek manji dio, oko sedam posto. Ostatak otpada na banke i to, očekivano, na poslovanje s kompanijama. Od gotovo 48 milijardi eura prometa u kupoprodaji valuta 2021. godine, na prodaju i otkup deviza od kompanija otpalo je tri četvrtine, odnosno više do 36 milijardi eura. Građani su u bankama promijenili valuta u protuvrijednosti od dodatnih osam milijardi eura, a ostatak je otpao na mjenjačnice.
Podaci o prometu, nažalost, ne pokazuju i koliko je točno zarade ostvareno mjenjačkim poslovima. Ona ovisi o tečajevima koje su i banke i mjenjači nudili klijentima, a oni su posljednjih godina nerijetko znali biti prilično oportunistički, što znači da su pojedini mjenjači i banke uvelike koristili priliku za što obilniju zaradu.
Uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja gotovo će u potpunosti i mjenjačima i bankama srezati zaradu na prodaji valuta. Ključ za opstanak bit će u razvoju drugih djelatnosti uz ipak umjereniji apetit za zaradom. Preveliki apetit ionako zna dovesti do zdravstvenih problema.
.webp){kind=icon}
