Promet u hrvatskim mjenjačnicama, kao što se i očekivalo, drastično je pao u prvom mjesecu otkad je hrvatsku kunu kao domaću valutu zamijenio euro. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su u siječnju ovlaštene mjenjačnice promijenile stranih valuta u protuvrijednosti od tek 15,9 milijuna eura.
Radi se o padu od čak 92 posto u odnosu na prosječni promet u siječnju koji se godinama kretao oko razine od dvjestotinjak milijuna eura. Do ove godine između 80 i 90 posto mjenjačkih poslova bila je kupoprodaja eura. Podaci središnje banke pokazuju da je sada primat preuzeo američki dolar, a slijedi ga švicarski franak.
Američki dolar je tako u prvom mjesecu bio zaslužan za polovicu prometa u mjenjačnicama. Švicarskim frankom ostvarena je dodatna četvrtina. Uz ove dvije valute najviše su se još mijenjali bosanskohercegovačka konvertibilna marka, mađarska forinta, britanska funta te australski i kanadski dolari.
Čitaj više
Fenomen iluzije novca hrvatskim radnicima raspirio osjećaj siromaštva
Dvije trećine zaposlenih osjeća se siromašnije otkako plaću prima u eurima, pokazalo je istraživanja portala MojPosao.
02.03.2023
Građani ipak opravdano upozoravali na porast cijena u siječnju
Od 20 najpopularnijih usluga koje DZS prati, u siječnju je poskupjelo njih 18
24.02.2023
DZS: Cijene u siječnju nisu rasle, godišnja inflacija niža nego u prosincu
Stopa inflacije na mjesečnoj razini iznosila je nula posto.
01.02.2023
Posljednju izdašnu godinu mjenjači završili s 3,9 milijardi eura prometa
Gotovo 90 posto prometa mjenjačnice su ostvarivale kupoprodajom eura.
27.01.2023
Pad prometa hrvatskih mjenjača jedan je od očekivanih efekata uvođenja eura. Ovlaštenje za kupoprodaju valuta u Hrvatskoj ima više od tisuću poduzetnika, no tek manjem broju je to bio glavni izvor zarade.
Pitanje budućnosti mjenjačnica se u posljednjih godinu i pol povlačilo nekoliko puta nakon što je postalo izvjesno da će Hrvatska s ovom godinom stvarno uvesti euro. Unutar prognoza javljale su se procjene da će vjerojatno opstati samo manji broj njih, u centrima većih gradova, kao što je to bilo u Sloveniji nakon uvođenja eura.
Dio komentatora spominjao je da će se mjenjačnice morati preorijentirati na druge poslove, poput trgovanja zlatom ili kriptovalutama. Tečajevi po kojima su se ponekad mijenjale strane valute, posebno posljednjih nekoliko godina, sugeriraju da su domaći poduzetnici svakako sposobni pronaći način kako dobro zaraditi. Može se vjerovati da će im to uspijevati s eurima, kao i donedavno s kunama.