"Kineski turisti su nakon tri pandemijske godine zatvorenosti željni putovanja, pa i u predstavništva hrvatskih turističkih agencija stižu konkretni upiti, posebno za jesen", rekli su iz predstavništva hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Kini.
"Kinezima je na popisu popularnijih destinacija za putovanja svakako i Hrvatska, a otkako je donesena službena odluka o ukidanju karantene na međunarodne dolaske u Kinu, ured predstavništva HTZ-a zaprimio je velik broj upita i osjetna je pozitivna atmosfera među partnerima. To budi nadu u pomake tijekom ove godine, odnosno konačnu materijalizaciju truda koji je od početka COVID krize uložen u promociju i pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne i atraktivne turističke destinacije na kineskom tržištu", izjavila je za Hinu direktorica predstavništva HTZ-a u Kini Franka Gulin.
Kineski turisti su u godinama prije pandemije po potrošnji na putovanja u svijetu izbili na prvo mjesto te su svim turističkim odredištima poželjni gosti, a njihov se izostanak zadnje tri godine zbog pandemije znatno osjetio u turističkim bilancama mnogih zemalja. To se posebice odnosi na zemlje Jugoistočne Azije, koje Kinezi najviše vole posjećivati i koje će im i sada nakon otvaranja Kine od nedjelje 8. siječnja, a po podacima gotovo 80 posto kineskih putničkih agencija, biti top odredišta.
Novo kinesko otvaranje moglo bi donekle poremetiti planove velikih središnjih banaka u obuzdavanju inflacije.
09.12.2022
U Europu su kineski turisti, do pandemije koronavirusa, svake godine pojačano dolazili. Po podacima HTZ-a, u 2019. u Hrvatsku je došlo 494,2 tisuće Kineza, koji su ostvarili 668,3 tisuće noćenja, što je bilo po 23 posto više nego 2018. godine.
Već u 2020. ih je zbog pandemije pošlo znatno manje, tek nešto više od 20 tisuća, a ostvarili su 45 tisuća noćenja ili sedam posto iz 2019. godine, dok ih je 2021. došlo nešto više, 12 tisuća, ostvarivši 38 tisuća noćenja. Brojke su se u 2022. godini nešto povećale, na 34,3 tisuće dolazaka Kineza i 93 tisuće noćenja, no to se sve više može pripisati poslovnim putovanjima, a ne turističkim dolascima.
Prvi planovi nekih od većih hrvatskih partnera u Kini uključuju putovanja u travnju i svibnju, i to manjih grupa s dužim boravkom u Europi, pri čemu Gulin iz HTZ-a napominje kako je s obzirom na cjelokupnu situaciju i još uvijek određenu neizvjesnost nemoguće iznositi detaljnije procjene turističkog prometa iz Kine, pa i s drugih azijskih i istočnih tržišta.
"Novosti i promjene u olakšavanju COVID mjera u Kini itekako su pozitivan čimbenik na početku tekuće godine, no turistički promet jako ovisi i daljnjoj stabilizaciji zračnog prometa, što u smislu broja letova, što u smislu formiranja povoljnijih cijena za putnike", smatra Gulin.
Iz jedne od većih domaćih turističkih agencija Uniline, koja je godinama prisutna na kineskom te radi i s drugim azijskim i dalekim tržištima, direktor prodaje Dario Guljelmović ističe kako će otvaranje kineskog tržišta biti postupno s obzirom na najave i konkretne poteze koje prate u Kini.
"S obzirom na sve to, počeli smo primati i konkretne upite od naših partnera iz Kine za jesen ove godine. Za sada možemo pretpostaviti da će u prvom valu iz Kine krenuti poslovna putovanja, a nakon toga i privatna, a koliki će biti volumen tih putovanja ovisit će o nizu faktora, uz ostalo i eventualno epidemiološkim mjerama EU-a prema Kini s obzirom na ponovno jačanje epidemije", kaže Guljelmović.
Spominje pritom izjavu glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova kako će pružiti usluge i jamstva za kineske građane da putuju u inozemstvo, kao i da je u siječnju uveden i prvi međunarodni let nakon početka pandemije China Southern Airlinesa u Amsterdam, dok je sredinom prosinca njemački Condor Airlines iz grada Héféi letio izravno u Frankfurt.
Na pitanje o mjerama uvođenja COVID testova i karantene za kineske putnike u svijetu i Europi, a koje su već primjerice objavile Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Švedska, Njemačka, UK i druge europske zemlje, Gulin odgovara da kineska vlada nije najbolje prihvatila takve poteze i odluke te su jasno dali do znanja što misle o tome u medijskim istupima.
"Kinezi su navikli na odgovornost i poštivanje određenih mjera i donedavno učestalih testiranja, pa im mjere drugih zemalja neće predstavljati problem ni prepreku za realizaciju željenog putovanja. Ipak, mjere poput eventualne zabrane ulaska u zemlju ili višednevne karantene zasigurno bi dovele do daljnjeg usporavanja turističkih trendova i procesa", poručuje Gulin.
Guljelmović smatra kako Hrvatska ima mnogo iskustva i dobrih praksi oko upravljanja epidemijom koronavirusa i turizmom. "Vjerujemo kako će Vlada u slučaju značajnijeg pogoršanja epidemiološke situacije u Kini ponovo dobro odraditi posao. No za sada nema naznaka da bi se takvo nešto dogodilo", kaže taj direktor u Unilineu.
I Gulin i Guljelmović podsjećaju kako od kraja 2019. godine nije bilo turističkog prometa s kineskog tržišta zbog pandemije, koja je zaustavila ili jako usporila i promet s drugih azijskih tržišta sve do proljeća, odnosno jeseni 2022. godine.
"Južna Koreja bila je prvo azijsko tržište s kojeg smo počeli ostvarivati promet nakon što su u toj zemlji ukinuli mjere za putovanja, pa smo tako prve putnike imali u lanjskom svibnju. Ostale azijske zemlje su bile rezervirane sve do kraja rujna prošle godine, kada su krenule prve grupe iz Singapura i Tajlanda", iznosi Guljelmović, najavljujući da već ovaj mjesec očekuju i prve putnike iz Japana.
Za 2023. Uniline s južnokorejskog tržišta ima, kako kaže, jako pozitivne najave za 2023. te se od tamo planiraju i čarteri prema Hrvatskoj, a vrlo dobre najave su i iz Singapura, Tajlanda, Hong Konga te Tajvana. I Gulin kaže kako imaju kontakte i s drugim tržištima u Aziji, koji su se i intenzivirali uslijed potpunog otvaranja nekih od zemalja poput Singapura, Malezije, Indonezije, Tajlanda, a javljaju se i agenti iz Japana i Južne Koreje te Indije.
"Zanimanja ima, a i zračni promet s jugoistoka Azije ide polako prema stabilizaciji. S druge strane, Japanu i Južnoj Koreji svakako ne ide u prilog činjenica kako većina aviokompanija izbjegava ruski zračni prostor, što dodatno produljuje putovanje", komentira Gulin uz poruku da treba i dalje aktivno pratiti situaciju i promociju te druge aktivnosti prilagođavati novostima.
Američke carine na uvoz iz EU-a mogle bi smanjiti profit proizvođača automobila za 3.500 do 10.000 dolara po vozilu, prema analizi Bloomberg Intelligencea (BI).
Tržišta očekuju smanjenje kamata ECB-a, no odluke ovise o inflaciji i globalnim kretanjima. Slabosti u gospodarstvu mogu pomoći, dok ECB čeka jasniju sliku prije daljnjih poteza.
Bankare nije uzrujala ni najava Ministarstva financija kako će ukinuti naknadu za vođenje računa, naprotiv, odmah su najavili dizanje cijena ostalih usluga kako bi nadoknadili gubitak.
Samo u prošloj godini je iz Europske unije (EU) za Sjedinjene Američke Države (SAD) izvezeno gotovo 760 tisuća vozila vrijednih skoro 39 milijardi dolara.
Čeka se Trumpova najava carina, ali još nema nikakvih informacija o tome kako će to izgledati. Razmatra se nekoliko prijedloga, uključujući sustav višeslojnih carina s fiksnim stopama za pojedine zemlje, kao i prilagođeni recipročni plan.
Trumpov pristup ekonomiji kombinirao zaštitu domaće industrije s globalnim političkim pritiscima, koristeći ekonomsku snagu SAD-a kao najvećeg tržišta na svijetu da bi ekonomskim pritiskom natjerao ostatak svijeta na određene ustupke.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo vam poslati poveznicu za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.