.webp){kind=icon}
Opće je mišljenje da će iduće godine inflacija diljem svijeta usporiti kako kamatne stope rastu, potrošnja pada i recesija postaje izvjesnija.
Hlađenje cijena roba, hrane i energije bit će to uočljivije u usporedbi sa snažnim rastom tijekom ove godine.
No novo kinesko otvaranje nakon politike nulte tolerancije prema epidemiji COVID-19 moglo bi poremetiti ta očekivanja.
Scenarij bi mogao izgledati ovako: U jednom trenutku iduće godine Kina otvara granice po prvi put od početka pandemije. Posljedice na ostatak svijeta mogle bi biti goleme. Tamošnje gospodarstvo oživljava, studenti ponovno putuju u druge zemlje, turizam se pokreće, a poslovni ljudi se vraćaju u zrakoplove. U isto vrijeme kinesko nekretninsko tržište počinje s oporavkom i to dodatno potiče potrošnju.
Kinesko otvaranje bi poguralo globalne cijene roba i ponovno moglo zakomplicirati situaciju s opskrbnim lancima, što, logično, stvara pritisak na mnoge cijene i usluge.
Ako se Kina potpuno otvori do sredine iduće godine, analitičari Bloomberga procjenjuju kako bi cijene energije mogle rasti 20 posto, a indeks potrošačkih cijena u SAD-u bi nakon pada na 3,9 posto sredinom godine mogao ponovno porasti na 5,7 posto do kraja 2023.
Probuđena Kina
Naime, takav kineski scenarij bio bi potpuno obrnut od uloge koju je to golemo gospodarstvo imalo ove godine kada je zapravo pomoglo da se cjenovni pritisci donekle ograniče.
Pad tamošnjeg tržišta nekretnina i politika prema epidemiji COVID-19 osjetno su usporili kinesku ekonomiju za koju se ove godine prognozira rast od tri posto te za iduću, prema sadašnjim okolnostima, 5,1 posto.
Kineski predsjednik Xi Jinping
Po nizu parametara je vidljivo kako je usporavanje kineskog gospodarstva imalo utjecaja na svaki kutak svjetskog gospodarstva.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, kineska kupnja nafte ove godine bit će na najnižoj razini od 1990.
Kineski uvoz iz Južne Koreje, petog najvećeg trgovinskog partnera, pao je najviše od 2009. godine, a restrikcije na zračni promet na drugom najvećem zrakoplovnom tržištu na svijetu iza SAD-a pao je na 35 posto onoga što je bilo 2019. godine. Od nekadašnjih 14 tisuća letova dnevno brojka je prošli mjesec pala na tek 2800.
Probuđena Kina bi povećala potražnju za naftom i sirovinama.
"Nema dvojbe da bi potpuno kinesko otvaranje poguralo globalnu inflaciju", rekla je Iris Pang iz bankarske grupacije ING.
Zasad je otvoreno pitanje koliko bi se Kina dogodine uopće mogla otvoriti, no vlasti u Pekingu su ovaj tjedan objavile plan od 10 točaka popuštanja mjera protiv COVID-a. U nekolicini gradova, uključujući Peking, već je došlo do određenog slabljenja mjera unatoč rastu broja zaraženih.
Početak kraja
Zamjenik premijera Sun Chunlan je rekao kako je borba protiv pandemije ušla u novu fazu, što analitičari tumače kao početak kraja politike nulte tolerancije.
No, prije no što nastupi oporavak gospodarstva, Kini prijeti javnozdravstvena kriza. Manjak kreveta u intenzivnoj njezi stvara izlazak iz politike nulte tolerancije bitno kompliciranijim, što se može razvući i na razdoblje dulje od iduće godine.
Potpuno otvaranje moglo bi stvoriti potrebu za intenzivnom njegom za 5,8 milijuna ljudi, dok kineski zdravstveni sustav u intenzivnoj njezi u prosjeku ima manje od četiri kreveta na 100 tisuća stanovnika, što je bitno niže no u razvijenim zemljama.
Zbog toga se zapravo može očekivati da Kina pokuša s pažljivim i sporim otvaranjem koje i dalje može nositi probleme oko mobilnosti ljudi, s dobavnim lancima ili u povjerenju potrošača.
Jedan od prvih pravih testova za novi kineski pristup bit će krajem siječnja tijekom proslave Lunarne nove godine.
Unatoč neizvjesnosti, tržišta se pripremaju na sve više znakova nove politike prema virusu, pa je burzovni indeks u Hong Kongu u studenome imao najveći mjesečni dobitak od 1998., a čak je i u Australiji došlo do efekta prelijevanja očekivanja o promjeni kineske politike, gdje je tržište dionica došlo na najvišu razinu u proteklih sedam mjeseci.
Postoji još jedan razlog zašto bi Kina iduće godine mogla biti inflatorni pokretač.
Proteklih je tjedana objavljen niz mjera za stabilizaciju cijena nekretnina. Ako to i ne bude dovoljno za novi snažan zamah tog sektora, na kojeg prema nekim procjenama otpada i 25 posto kineske ekonomije, moglo bi biti dostatno da se stopa bruto domaćeg proizvoda vrati na željene razine.
Tako bi kombinacija početka oporavka na tržištu nekretnina i odmaka od politike nulte tolerancije prema COVID-u mogla imati snažan utjecaj na kineske trgovinske partnere i financijska tržišta.
Kako je njujorški Fed nedavno napisao u jednom dokumentu: "Što se dogodi u Kini ne ostaje u Kini".
