Deficit ostvaren u vanjskotrgovinskoj razmjeni roba u prvih deset mjeseci dosegnuo je 14,9 milijardi eura i bio čak 81 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine kad je iznosio 8,24 milijarde, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Snažan rast deficita posljedica je skoka vrijednosti uvezene robe za 50 posto, dok je izvoz istovremeno porastao za nešto nižih 33 posto.
Do kraja listopada hrvatski izvoznici su u inozemstvo plasirali robu vrijednu 19,8 milijardi eura, dok je lani u prvih deset mjeseci taj izvoz vrijedio 14,8 milijardi, podaci su DZS-a. Uvoz je u istom usporednom razdoblju skočio s 23,1 milijarde na 34,7 milijardi eura. Snažan rast uvoza posljedica je oporavka domaće potražnje zbog uspješne turističke sezone.
Na rast vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene ove godine zasigurno utječe i rast cijena, a u tome se posebno ističe uvoz koji je pod snažnim utjecajem skoka cijena energenata i hrane. Najveći hrvatski vanjskotrgovinski partneri su i dalje Italija, Njemačka i Slovenija, a nakon njih slijede Mađarska, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države, Austrija te Srbija. S tih osam zemalja ostvarujemo gotovo dvije trećine naše robne razmjene.
.webp){kind=icon}
