.webp){kind=icon}
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio kako uvođenje eura ne bi trebalo dovesti do značajnijih poskupljenja, te da će HNB-u u idućoj godini glavna zadaća biti borba protiv dvoznamenkaste inflacije koju bi možda čak i prepolovili.
Hrvatska euro uvodi od 1. siječnja 2023.
Vujčić je tijekom posjeta Vukovaru, gdje je bio nazočan edukativnom projektu "Euro na kotačima" u sklopu kampanje za zamjenu kune eurom, rekao kako primjeri zemalja koje su uvodile euro pokazuju da je porast cijena bio relativno nizak, u rasponu od 0,2 do 0,4 posto rasta inflacije u godini kada je euro uveden. Pritom je napomenuo kako Hrvatska euro ipak uvodi u drugačijim okolnostima.
"Mi smo u situaciji već visoke inflacije gdje cijene rastu iz posve drugih razloga, a ne zbog uvođenja eura, i zbog toga očekujemo da će sam učinak uvođenja eura imati vrlo mali dodatni učinak na porast cijena, i to sasvim sigurno nije ono što nas najviše zabrinjava. Puno nas više zabrinjava porast cijena energenata i hrane koji dolazi zbog rata u Ukrajini", istaknuo je, kako prenosi Hina, Vujčić.
Boris Vujčić
Rekao je i kako se uslijed aktualnog trenda na globalnoj sceni očekuje postupno prelijevanje rasta kamatnih stopa i na hrvatsko tržište, kao što je primjerice slučaj kredita vezanih za euribor.
"Ono što vidimo u Hrvatskoj je da su kamatne stope na kredite sada bitno niže nego kamatne stope na kredite u zemljama koje ne uvode euro, pa su tako u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj kamatne stope na stambene kredite i kredite poduzećima u rangu nekih osam do 11 posto, dok su u Hrvatskoj bitno niže, i to je sasvim sigurno jedna od najvećih prednosti uvođenja eura", napomenuo je guverner HNB-a.
HNB je u utorak priopćio kako ove godine očekuje prosječnu inflaciju od 10,3 posto koja bi u 2023. trebala pasti na 6,7 posto.
