Stručnjaci: U čak tri petine javnih radova probijaju se troškovi, u četiri petine i rokovi

Ako vas je šlagiralo kad ste shvatili koliko je konačna cijena obnove stana ili izgradnje kuće iznad vašeg inicijalnog budžeta, jedina i vrlo slaba utjeha mogla bi vam biti činjenica da visokoškolovani profesionalci s dugogodišnjim iskustvom u planiranju nisu ništa bolji od vas. Građevinski projekti javne infrastrukture, na kojima rade kvalificirani projektanti i inžinjeri, u tri petine slučajeva probijaju troškove.

Ako ste se još k tome u prašini gušili tjednima ili mjesecima dulje nego što ste se nadali jer je vaša obnova ili izgradnja probila sve planirane rokove, i tu postoji neznatna utjeha. Na velikim projektima rokovi se probijaju u više od četiri petine slučajeva.

Kristijan Robert Prebanić i Mladen Vukomanović, stručnjaci s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proveli su istraživanje u kojem su propitkivali "organizacijsko okruženje i uspješnost provedbe" na uzorku od 50 građevinskih projekata javne infrastrukture u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo kako, među ostalim, u 58 posto projekata dolazi do troškovnog prekoračenja, dok se prekoračenje roka pojavljuje u čak 84 posto njih.

Svojim su radom Prebanić i Vukomanović uglavnom potvrdili javnu tajnu – veliki, državni ili lokalni, građevinski projekti kasne i na kraju stoje više od planiranog. Može se činiti kako, osim utjehe o vlastitim sposobnostima prilikom planiranja građevinskih radova, takvi projekti nemaju ništa zajedničkog s nečijim stanom, kućom, ili budžetom, ali trag cementa od jednog do drugog ipak postoji.

Ako javni projekti probijaju troškove to znači da će se porezni prihodi, koje plaćaju svi građani, trošiti na neplanirane izdatke i da neće biti novca za druge svrhe. Jednako tako, ako građevinski projekti probijaju rokove to znači da će trošak za društvo biti veći. Kad je prometna cesta zbog radova zatvorena tri mjeseca dulje nego što je potrebno, stvara se dodatni trošak zbog obilazaka koji rezultiraju u višoj potrošnji goriva i vremena.

Kraće, loše planiranje rezultira u većem trošku. Analize javnih projekata stoga su važne kako bi se znalo upravlja li se proračunskim novcem razborito. Vukomanović i Prebanić napominju kako su se na istraživanje odlučili i "kako bi adresirali nedstatak istraživanja u ovom području".

Hrvatska se posljednjih godina nalazi u velikom investicijskom ciklusu. Zahvaljujući priljevu novca iz fondova Europske unije namnožili su se građevinski projekti u javnoj sferi. Obnavlja se i gradi na sve strane.

Moguća ušteda

Prema državnoj statistici, lani su u Hrvatskoj obavljeni građevinski radovi u vrijednosti 7,5 milijardi eura. U istraživanju se navodi podatak iz 2021. godine kako u Hrvatskoj preko 50 posto vrijednosti radova otpada na infrastrukturu.

Kako proteklih godina nije došlo do promjena zbog kojih bi se taj omjer bitnije promijenio, i kako u javne radove ulaze i drugi projekti osim infrastrukture, radi se zasigurno o četiri milijarde proračunskih eura godišnje. Već i ušteda od pet posto značila bi 200 milijuna eura za druge svrhe.

Pelješki most jedan je od najskupljih projekata javne infrastrukture | Davor Puklavec/Pixsell

 

U istraživanju se ističe kako se u Hrvatskoj prilikom izvođenja javnih radova primjenjuje "tradicionalni" upravljački pristup koji ne postiže dobre rezultate u složenim projektima. Vukomanović i Prebanić upozoravaju kako bi "zbog značaja vitalne infrastrukture" javni naručitelji trebali adresirati izazove poput kašnjenja i prekoračenja budžeta te učestalog korištenja tradicionalnih modela nabave. Nasuprot njima su neki inovativni administrativni okviri i modeli nabave, poput integriranog pristupa, "čija implementacija nije zabilježena" u Hrvatskoj.

Pitanje probijanja troškova nije samo usko vezano uz opterećenje proračuna. Ako se zna i opće je prihvaćeno da će neki veći projekt premašiti inicijalne planove postavlja se pitanje svrhe javne nabave.

Javni natječaji

Na takvim natječajima obično pobjeđuju oni koji ponude najpovoljnije uvjete. No ako ti uvjeti u konačnici postanu nešto sasvim drugo onda je moguće da je za projekt mogao biti odabran netko bolji. Ako su izvođači sigurni da će, nakon što pobijede na javnom natječaju s najnižom ponudom, moći naknadno "nabiti" troškove, onda natječaji gube svrhu jer ne rezultiraju u najpovoljnijim rezultatima.

Istraživanje se ne bavi razlozima zbog kojih dolazi do viših troškova i produljenih rokova. Iz aspekta naručitelja, odnosno onih koji te radove financiraju, državi bi jako dobro došao odgovor dolazi do rasta troškova i probijanja rokova slučajno ili namjerno. Ako se o rezultatu tržišnih kretanja na koje izvođač nema utjecaja to je prihvatljivo. Radi li se  o namjernom namještanju i iskorištavanju nedostataka sustava, onda ga treba popravljati.

Ako država u nekim slučajevima svoje službenike kazneno goni zbog nekoliko tisuća eura troškova na službenoj kreditnoj kartici, svakako postoje dobri razlozi da se provjeravaju troškovi koji neplanirano rastu i prelaze milijune eura.

Autori istraživanja zaključuju kako je uspješnost izvršenja infrastrukturnih projekata u RH "vremenski vrlo slaba, troškovno nešto bolja, a opseg i kvaliteta na zadovoljavajućoj su razini odnosno u skladu s ugovorom." Istraživanje je pokazalo i kako je 20 posto projekata izvršeno s manjim trošovima od planiranih.

U trenutku kad su u jeku ljetni građevinski radovi na sve strane, takva činjenica možda može malo utješiti, no svejedno se ne smije zaboraviti da u prosjeku na javne radove trošimo više nego što planiramo. To je cijena koju na kraju plaćamo svi mi.